Beograd
Niče krov umesto zgarišta u KBC „Dr Dragiša Mišović”
Privremena konstrukcija za desetak dana sprečiće propadanje i omogućiti sređivanje unutrašnjosti zgrade. – Dr Radisav Šćepanović: Bila bi bruka za Beograd da se do kraja godine oštećeno zdanje ne vrati u pogon
Niče krov na centralnoj bolnici Kliničko-bolničkog centra „Dr Dragiša Mišović”, čiji je poslednji sprat izgoreo krajem oktobra prošle godine. Zgarište je raščišćeno, uverila se juče ekipa „Politike”. Od jutra do mraka već desetak dana graditelji postavljaju, pričvršćuju, zakivaju drvene grede. Još toliko vremena im je potrebno da podignu, za početak privremenu, konstrukciju koja će sprečiti propadanje unutrašnjosti zdanja.
Od vremenskih uslova zavisi da li će urgentna sanacija krova biti završena u planiranom roku. Posao je poveren beogradskoj firmi „Spektar RSD”.
– Važno je da podignemo krov što pre da bi moglo da počne preuređenje etaža. Ali ne mogu da dozvolim radnicima da se popnu na vrh zdanja ukoliko temperatura bude ispod nule i gradilište bude okovano ledom – pojašnjava Aleksandar Bošković, direktor „Spektra RSD”, izvođača radova.
Osnovu poslednjeg sprata čini oko 700 metara kvadratnih, međutim, on kaže da zbog zaštite bočnih strana površina pokrivača mora biti veća za 500 kvadrata.
Čim bude završen privremeni krov i pre nego što bude izgrađen trajni, počeće uređivanje spratova gorelog zdanja, najavljuje profesor dr Radisav Šćepanović, direktor KBC „Dr Dragiša Mišović”.
– U prvoj smo fazi preuređenja. Privremena konstrukcija izrasta u krov koji će štititi unutrašnjost zgrade. U međuvremenu, dok ne bude sagrađen kompletno nov, sređivaćemo ono što možemo. Sprat po sprat, počev od od čišćenja, krečenja, pa sve do opremanja intenzivne nege, operacionih sala i drugih delova klinike – planira Šćepanović.
Elektroinstalacije, za koje se sumnja da su uzrok požara, proverene su. Bujica je oštetila žice i kanale kroz koje su razvedene. Strujne ormare stručnjaci su zatekli do pola napunjene vodom. Tek kada zdanje bude natkriveno, biće priključeno na električnu mrežu.
Skupoceni medicinski uređaji kojom se ova zdravstvena ustanova dičila pregledani su u specijalizovanim servisima.
– Pojedini su sačuvani, ali i manje ili više oštećeni. Treba da utvrdimo šta je za popravku, šta nije. Među uništenim ima i aparata, koji, recimo koštaju dva miliona dinara, a šteta je milion i osamsto – navodi dr Šćepanović i kaže da ukupna šteta uzrokovana požarom, gašenjem vatre i vremenskim nepogodama nije procenjena. Smatra da konačan bilans neće biti poznat dok se ne preurede sve instalacije.
„Dunav osiguranje”, rekao je on, uplatilo je avans za raščišćavanje zgarišta i izgradnju krova.
– Korektni su. Do sada su na račun KBC-a legle dve uplate ukupne vrednosti oko dvadeset pet miliona dinara. Na namenske račune za obnovu bolnice donacije uplaćuju i dobrotvori. Ljudi vole konkretno da znaju gde su uložili novac. Očekujemo da će donatora biti više kada budu mogli da se pohvale, kada se bude pročulo na primer da je „Politika” obnovila operacionu salu na trećem spratu – kroz osmeh pojašnjava dr Šćepanović.
Odeljenje hirurgije izmešteno u zdanje urološke klinike radi punom parom.
– Gužva je velika ali nema dugog čekanja. Pod prinudnim okolnostima dnevna hirurgija radi ujutru i posle podne, a trebalo bi da proširimo kapacitet ambulanti – napominje on i procenjuje: „Bila bi bruka za Beograd da se do kraja godine oštećeno zdanje ne vrati u pogon. Kolege iz Kliničkog centra Srbije bore se sa povećanim brojem hitnih slučajeva. Osećaju da smo ispali iz koloseka, to je veliki gubitak za zdravstvo, i svi jedva čekaju da proradimo”.
-----------------------------------------------------------
Dva miliona za „zrno peska”
Kliničko-bolnički centar „Dr Dragiša Mišović – Dedinje” unaprediće dijagnostiku i brigu o zdravlju pacijenata novim uređajima za koje je iz kase Gradskog sekretarijata za zdravstvo izdvojeno dva miliona dinara. Dedinjske bolnice dobiće po aparat za hemofiltraciju (primenjen u terapiji zamene funkcije bubrega, lečenja sepse, akutnog pankreatitisa) i za neinvazivnu ventilaciju (veštačko disanje), spirometar i dva monitora namenjena pacijentima koji leže na kardiološkom odeljenju.
– Ovi aparati su nam potrebni da bismo radili po standardima. Ponadao sam se da je reč o uređajima koji su uništeni u požaru. U poređenju sa dogradnjom i opremanjem gorele bolnice to je zrno peska na gradilištu – iskren je Šćepanović.
M. Simić
Poslednji komentari
tekst je koncizan i veoma informativan
verujem da postoji neki fond, gde mogu da se ulozi dobrovoljni prilog za obnovu boolnice? Molim vas da ubuduce uvek prilozite informacije te vrste!
Hvala
Tekst nema glavnu informaciju: ko je odgovoran za izbijanje pozara? Sta je sa istragom? Da li ce biti kao sa JD pozoristem? Ljudi, uvek je neko kriv, a unisten objej=kt je placen novcem poreskih obveznika, dakle, nasim parama.






