Beograd

Počinje dugoočekivana obnova Etnografskog muzeja

Zamena dotrajalih granitnih ploča na raskošnom zdanju na Studentskom trgu trebalo bi da krene za nekoliko dana, najavljuje Miroslav Tasić, sekretar ove ustanove kulture. – Za početak radova iz kase Ministarstva kulture izdvojeno četiri miliona dinara

Foto L. Adrović

Zamena dotrajalih granitnih ploča koje delimično krase zgradu Etnografskog muzeja, kako najavljuju u ovoj ustanovi kulture, trebalo bi da počne za nekoliko dana. Time će i zvanično početi dugonajavljivana obnova raskošnog zdanja na Studentskom trgu koje je proglašeno još 1984. godine spomenikom kulture.

U jednoj od najstarijih kuća kulture na Balkanu, koja je kompletno preuređena pre više od dve decenije, krov i dalje prokišnjava, granitna fasada otpada gotovo svakog dana, prozori ne dihtuju kako treba... Povremena plavljenja podrumskih prostorija kojima se širi vlaga znakovi su koji danonoćno, nažalost, opominju da je neophodno uređenjeobjekta u čijim zbirkama se čuva gotovo 160.000 predmeta.

– Projekat kompletnog preuređenja dvorišne i spoljne fasade, kao i krovne konstrukcije, već je završen, a za početak radova iz kase Ministarstva kulture odvojeno je četiri miliona dinara – najavljuje Miroslav Tasić, sekretar Etnografskog muzeja.

Da je sanacija objekta koji iduće godine obeležava 110 godina rada neophodna potvrđuju i dotrajali drveni prozori, vrata, spoljni otvori i izlozi koji su postavljeni još tridesetih godina prošlog veka. Zbirke, a među njima možda najviše tekstilni materijali, ugrožene su od raznih zagađivača, smoga i mikroorganizama koji štetno deluju na muzejske predmete, neprimetno ih oštećujući.

– Da bi sve bilo kako treba, potrebno je da najpre budu ugrađene mikroklimatske jedinice koje bi obezbedile valjanije uslove za očuvanje predmeta po depoima – ističe sekretar ove muzejske kuće. Granitne ploče, kojima je zgrada sedam metara u visinu obložena, godinama padaju na trotoar i predstavljaju opasnost za prolaznike i posetioce. Zbog toga je deo zdanja ograđen kanapom. Svako odlomljene parče kamenih ploča uvek bude vraćeno na mesto sa kojeg je palo, ističu u muzeju, ali fasada je napravljena pre 74 godine, vreme je da bude kompletno osvežena.

Tasić dodaje da će one ploče koje su se u međuvremenu odvojile od zidne mase najpre biti prišrafljene, dok će narednog meseca biti raspisan i konkurs za zamenu starih prozorskih okana.

– Nećemo kao pojedine institucije kulture da čekamo novac na gomili, već ćemo u proces obnove zdanja ulaziti korak po korak. Planom je predviđeno da više od 500 kvadratnih metara granitnih ploča bude zamenjeno istovetnim kamenom, a posle toga će uslediti uređenje krovne konstrukcije. Radovi će se odvijati kroz više faza – objašnjava sekretar.

Ništa bolja situacija nije ni sa tavanicom muzeja. Limena konstrukcija nije sjajno rešenje za ovu muzejsku kuću, ali je svakako bolja od ravne ploče. Više puta se dešavalo da krov prokišnjava. Planom obnove predviđeno je da krovne grede, napominje Tasić, takođe budu zamenjene.Kišna kanalizacija koja s vremena na vreme prodire do podrumskih prostorija, u kojima se skladište kabasti muzejski predmeti, predstavlja veliku pretnju, pogotovo otkako su pre dva meseca poplavljeni delovi depoa. Oluci nisu spoljni, već prolaze kroz zid, neposredno se ulivajući ispod asfalta u ulični kanalizaciju, što takođe ne ide u prilog očuvanju kulturne baštine unutar zidina ove kuće kulture.

Za sve radove, koji će očito trajati godinama, prema gruboj proceni nadležnih iz muzeja, trebalo bi prikupiti oko 90 miliona dinara.

----------------------------------------------------------

Izradu projekta finansirala Skupština grada

Skupština grada i Sekretarijat za komunalno-stambene poslove u toku prošle godine finansirali su izradu projektne dokumentacije ulične, to jest mermerne i gornje, zidne fasade od veštačkog kamena, kao i zamenu prozora i krovne konstrukcije. Za ovaj posao je iz gradske kase izdvojeno 944.000 dinara, potvrdila je Jasmina Vasić, načelnica odeljenja za komunalno uređenje grada. Projekat kompletne obnove Etnografskog muzeja uradili su stručnjaci Arhitektonskog fakulteta.

M. Brakočević
objavljeno: 23/09/2009

Poslednji komentari

Tijana XX  | 23/09/2009 07:00

Sjajno, bas se radujem, jer mi je ovaj muzej jedan od najomiljenijih u svetu, a videla sam punooo toga.

Nikolaj Veliki | 24/09/2009 07:15

Zar je moguce da nijedan drugi medij nije niti rjec posvetio ovom temi, sem vas?

Sloba Karajlic | 26/09/2009 07:15

Napokon! Hvalim te Boze!