Beograd
Skulpture – umetničko osveženje grada
Dela najuspešnijih stvaralaca biće postavljena na ulicama, trgovima i zelenim površinama
Prve skulpture u slobodnom prostoru prestonice trebalo bi da osvanu najkasnije za dva meseca. Projekat je pokrenuo grad i zasad je odabrano deset umetnika, a za izbor još pet biće raspisan javni konkurs. Sekretarijat za kulturu je nekoliko godina pripremao ovaj posao koji ima zadatak da podstakne umetničko stvaralaštvo ali i da ulepša Beograd.
– Ideja da naš grad dobije skulpture po ugledu na brojne svetske metropole poput Barselone, rođena je pre nekoliko godina. Najteže je bilo kako doći do autora koji zaslužuju da svojim radovima pokrenu ovaj projekat. Verujemo da je ovo samo početak i da će Beograddobiti mnogo skulptura postavljenih u javnim prostorima. Grad planira izgradnju stambenih naselja i u njima će biti predviđena mesta za ova umetnička dela – kažu nadležni iz Sekretarijata za kulturu .
Pet autora Mrđan Bajić, Olga Jevrić, Zdravko Joksimović, Kosta Bogdanović i Olga Jančić odabrani su anketom koja je sprovedena među istoričarima umetnosti, likovnim kritičarima i novinarima. Još pet stvaralaca Vladimira Perića, Dragoljuba Rašu Todorovića, Zorana Todorovića, Miliju Nešića i Dobrivoja Batu Krgovića izabrala je Komisija sastavljena za potrebe ovog projekta.
Slikar Čedomir Vasić, rektor Univerziteta umetnosti u Beogradu i predsednik Komisije, kaže da su članovi Komisije uz pomoć gradskog arhitekte predložili lokacije na kojima bi mogle da budu postavljene skulpture. Komisija je predložila da rad Koste Bogdanovića „Model urbane skulpture” bude na uglu Dušanove i Francuske ulice, „Mrdalica” Milije Nešića kod Bitef teatra, „Plod VI” Olge Jančić pored pozorišta „Madlenijanum”, dok je Mrđan Bajić predložio da njegov „Beogradski stub” bude postavljen kod Palate „Albanija”.
– Najdelikatniji posao za Komisiju je izbor prostora u kome će biti radovi autora. Važno je odabrati ulicu, trg ili neku zelenu površinu na kojima će skulpture imati puno dejstvo i gde će kao vizuelno delo, biti dostupne što većem broju građana – objašnjava Vasić i dodaje da će buduće skulpture podići gradski ambijent na viši nivo.
Prema njegovim rečima, kada budu završeni dogovori sa već izabranim autorima oko ostvarenja koja će ulepšavati grad i lokacija, biće raspisan javni konkurs za izbor radova za utvrđene preostale gradske prostore.
Za podsticanje umetničkog stvaralaštva u koje se osim ovog projekta ubraja i kupovina instrumenata za mlade muzičke talente i projekat „Prva knjiga”, Sekretarijat za kulturu je izdvojio 30 miliona dinara.
D.M.
---------------------------------------------------------
Predloženo petnaest lokacija
U dogovoru sa umetnicima njihova dela osvežiće sledeće lokacije: Ulicu kneza Mihaila između palate „Albanija” i Sremske i pored Biblioteke grada, skver na uglu Dušanove i Francuske ulice, zelenu površinuporedpozorišta „Madlenijanum”, ispred Bitef teatra, ulaz u metro preko puta Vukovog spomenika, naselje Kamendin (zelenu površinu ispred dečjeg igrališta), platoe ispred Pravnog fakulteta i Glavne pošte, prostor kod „Fontane”, i Sava centra, ispred Jugoslovenskog dramskog pozorišta, kod kule Nebojša i na skveru u Palmotićevoj ulici.
Poslednji komentari
Sta je sa naseljima u sirem centru grada!? Ovo treba primeniti u svim gradovima u Srbiji i raditi na uredjenju svih centara. Ima toliko stvaralaca. Skulpture mogu povremeno da se smenjuju. Srecno!!!
čestitke za miliju nešića i olgu jevrić!najzad.predlažem da se obavezno na najekskluzivnije mesto postavi skulptura ili grupa skulptura vide jocić,time će se pokazati visoka svest srpske kulturne elite i srpskog društva za senzibilan,potresan i skulptorki visoko postavljen jezik ove naše skulptorke čija smrt nije ni zabeležena u srpskim medijima.time će se postaviti i visoki zahtev za srpsku i estetsku i etičku kulturu.eto,neka'politika'pokrene ovu akciju!mrđan bajić se pokazao kao nedorastao zadatku u jugoslovenskom dramskom pozorištu kada mu je data fantastična kubatura,svetlost,prozračnost a njegova skulptura se prizemnila,skvrčila'zaustavila' prostor i isprečila se kao me(n)talna greška...ali,šteta,srpska likovna kritika ne postoji,otuda se ne razvija ni vizuelna i mentalna higijena.vlada lenjost i prljavština u gledanju i refleksiji,lenjost u analizi i kritici.skulptura je društveni proizvod,kao i svako umezničko delo koje je simptom i pokazatelj,lakmus papir stanja svesti,savesti i brige.to što se jezik kritike i analize ne razvija ostavlja zapuštenima i neodgovornima i same umetnike.






