Друштво

И краве су загађивачи животне средине

Од јесени нови мастер програм на Пољопривредном факултету. – Индекс 70.000 динара

Проф. др Софија Пекић-Квори

Иако звучни невероватно, један од великих загађивача животне средине у Србији јесте крупна стока, пре свега – краве. Овај податак, као и како да се препознају сви могући типови загађења од пољопривреде и спроведу мере превенције и заштите, на јесен ће учити првих 30 студената у Србији који буду одабрали нови мастер програм „Заштита животне средине у пољопривреди”.

Др Софија Пекић-Квори, професор пољопривредне ботанике и шеф катедре за Агроботанику на београдском Пољопривредном факултету, објашњава за „Политику” да је реч о пројекту у оквиру новог програма WYС Аустрије, који је после ТЕМПУС-а друга највећа образовна фондација која је присутна у Србији. Министарство науке је, поред WYС-а, помогло у набавци опреме за електронско учење.

– Ово је нови мастер програм, а новина је и увођење e-learning-a и интерактивне наставе. Настава почиње 1. октобра, школарина је 70.000 динара, а могу да се пријаве сви – агрономи, биолози, правници, они који долазе са инжењерских наука… То је први програм који је направљен у складу са потребама тржишта рада, а занимљиво је и да је курикулум направљен након спроведеног истраживања, што је реткост за наше прилике – каже др Софија Пекић-Квори, координатор програма.

По њеним речима истраживање је показало да стручњака оваквог профила нема и да постоји потреба и у компанијама и у локалним заједницама. Велики проблем нашег високог образовања, како објашњава наша саговорница, јесте што нема везе између тржишта рада и Универзитета.

– То нам је најболнија тачка. Има мало праксе, много теорије. Ми мислимо да правимо добре програме, а немамо информацију од послодаваца какве стручњаке правимо. Ми причамо једним језиком, а послодавци другим. Тачно је да су наставни програми реформисани, али ми и даље не знамо да ли смо студенте научили праве ствари и шта је то што нашем тржишту рада треба – прича професорка Пекић-Квори.

На наше питање шта је то e-learning, Софија Пекић-Квори објашњава да ће делове курса и студенти моћи да прате из своје собе, једноставним кликом на „миша”, а интерактивна настава подразумева стварање услова у којем ће студент активно учествовати у настави и оцењивању, а циљ је да се оно што је потребно у струци научи одмах, а не да професор прича сад, а да студент научи тек за две године…

Академци који заврше овај мастер програм добијају диплому Пољопривредног факултета Универзитета у Београду и звање инжењера заштите животне средине, а партнер у пројекту је и Универзитет БОКУ из Беча.

С. Гуцијан
објављено: 06/06/2009

Последњи коментари

Misa Bern  | 06/06/2009 19:26

Eto vec trideset dugih godina se cudim zasto je Svajcarski sir ispunjen supljikama, kad ono eto zato sto se pravi od najveceg zagadjivaca sredine. Moguce, ali se iskreno nadam dace uz pomoc prof.Pekic Kvori poteci mleko iz tresnjeili stobi mi drazije bilo iz sljive,pa cim se trujem da time pokusam dase lecim. Trideset godina posmatram svajcarce i smatram ih vrednim, marljivim,radnim,ljudima koji vode racuna o cistoci i zivotnoj sredini,gdeje poljupriveda i stocni fond na zavidnom nivou,ali iskreno receno nisam znao dasu u zabludi,nisam znao dame vec trideset godina truju sa svojim kravama,ni na kraj pameti mi nije bilo dasu ekoloski zarazni. Gledao sam kako se jadni ucenici zlopate na farmama sirom svice,ni na kraj pameti mi nije bilo dasu sve to mogli da nauce samo jednim klikom na "misa",kolko lako ucimo tolko tesko zivimo.Ne,ne,ne nestice se znanje za katedrom tuse samo dopunjuje,nemuze se krava za kompjuterom ,niti se tamo nalaze zagadjivaci,tamo je samo teorija,ali kakva je praksa. Eto imacemo zastita zivotne sredine u poljuprivredi,potencijalni zagadjivac krave,postupak unisti,pace deca mesto flasice sa mlekom da sisaju prst dok neodrastu,e onda ce daga odseku zato stosu unistili zagadjivaca.Boze dokle smo mi stigli sa banalnim glupostima,zbog nase budalastine unisticemo stocni fond ili ce poljuprivredni proizvodjaci biti primorani da kravama stavljaju pemperse.

Cana  | 07/06/2009 23:49

I te kako zagadjuju. Hrana im je biljna, a od nje vrenjem u skembetu nastaje ugljen-dioksid koji mora napolje. Ovako oslobodjen, gas napada ozonski omotac i siri ga sve vise i vise. Ali i mi ljudi, sa svim milijardama populacije koja je stalno u porastu, sa istim gasom u posedu ucestvujemo zajedno sa stokom na sirenju ozonskog otvora.

Mick  | 08/06/2009 13:02

Gospodja Cana
Ugljicni Dioksid ne napada ozonski omotac oko zemlje,neznam odakle ste izvukli tu informaciju,ali to je pogresna informacija.Ozonski omotac nije nista drugo nego cestice raznovrsnog zagadjivanja,koje je postojalo od kako postoji i planeta.Isto tako pogresan je zakljucak da neki plinovi kao CFC koji se upotrebljavaju u rashladnim uredjajima napadaju ozon.
Ozonske rupe su postojale od pamtiveka samo sto se za njih nije znalo,kad su otkrivene neko se setio da to unovci,i tako smo dobili novi zanat od koga zivi veliki broj ljudi,bas kao sto je danas od klimatskih promjena nastala jedna ogromna industrija koja zapravo nista ne proizvodi,a zivi od poreznika.
Gospodja Cana Suncani udari izazivaju ozonske rupe,medjutim posto se ozon nalazi na velikoj visini gde nema vetra treba mu dugo da se zatvori nakom suncanog udara,nekad i do 3 godine,ali se zatvori.
Isto tako svim ovim klimatskim prorocima bilo bi bolje da si nadju posten posao,a ne da zive od poreznika,ali valjda na tom drugom poslu treba raditi,a ne gledati u nebo i predvidjati katastrofu,koju ionako nece moci da sprece ako do nje dodje.Klima se menjala uvek,nije valjda GREENLAND dobio ime zelena zemlja,ako nikad u proslosti nije bio zelen.
Nemojte ljudi da krivite krave,ono sto krava pojede bi ionako postalo ugljicni dioksid bez obzira pojela to krava ili ne,a ovako nam jos uzgred daju mleko i meso.
Kada svi oni klimatski proroci pocinju da rade ono sto pricaju onda cu i ja.A dokle god budu putovali avionima na razne konferencije u turistickim destinacijama,vecinom u tropske krajeve,dotle cu ja da se vozim autom da upotrebljavam klima uredjaj,i sve ostalo sto ce mi zivot uciniti sto laksim i udobnijim