Društvo
Za Vojnu gimnaziju deset kandidata na jedno mesto
Učenici škole, koja danas radi po programima sličnim opštoj gimnaziji, moraju da nastave obrazovanje na Vojnoj akademiji. – Svaki peti napušta školovanje
Nedaleko od stadiona „Partizana”, u Humskoj ulici u Beogradu, nalazi se internat jedine srednje škole u Srbiji čiji đaci dobijaju džeparac – od države. Naime, o trošku Ministarstva odbrane, a po klauzulama ugovora koji roditelji potpisuju sa ovom institucijom, u paketu sa đačkom knjižicom Vojne gimnazije dolaze i krov nad glavom u prestonici, ishrana, udžbenici, svečana odeća, odlični uslovi za bavljenje sportom i pristojan džeparac u toku sve četiri godine školovanja. Nije stoga nimalo čudno što svakog proleća počinje svojevrsna trka za mesto u školi koju đaci i nastavnici popularno zovu „VoGi”. Prošle godine, za jednu knjižicu konkurisalo je deset kandidata. Ove godine biće upisano 120 učenika, a zainteresovani se mogu prijaviti do 1. aprila. Ovih dana na spisku je već oko 500 potencijalnih đaka.
Ovo je jedina preostala srednja škola u Srbiji koja nosi prefiks „vojna”, ali, budući da je prvenstveno reč o opštoj gimnaziji, u njoj đaci ne nose uniformu. Takođe, „vojni” predmeti, a svi su fakultativni, mogu se izbrojati na prste jedne ruke. To su, recimo, Osnove vazduhoplovne teorije i tehnike i Topografija, a među predmetima je i Vojna obuka. Međutim, ona je, kako kažu u školi, „motivaciono-informativnog karaktera” i ne podrazumeva nikakav vojni dril. Recimo, nema marševanja pod punom borbenom opremom niti kopanja rovova. Ono što najviše liči na život u kasarni jeste ustajanje u 6.30 i postrojavanje pre obroka. Časovi za učenje su obavezni skoro svakog dana, ali su izlasci stvar dogovora sa pretpostavljenim, pod uslovom da za izlazak postoji dobar razlog i da đak nema slabe ocene. Učenici i dežuraju u školi.
– Učenicima je na raspolaganju širok dijapazon vannastavnih aktivnosti, izbornih predmeta, posebnih oblika nastave... Nastavne posete aerodromu u Batajnici, Specijalnoj brigadi u Pančevu, kao i Vojnoj akademiji se podrazumevaju. Četvrtaci idu i na radnu ekskurziju – obilaze sve centre od značaja za budući poziv, kao što je padobranski bataljon u Nišu. Oni koji pohađaju veronauku idu i na, među učenicima izuzetno popularna, poklonička putovanja – objašnjava za „Politiku” Valerije Ljubičić, rukovodilac psihološko-pedagoškog aktiva Vojne gimnazije.
Kako ilustruje major Desimir Milićević, načelnik referata za civilno-vojnu saradnju u Vojnoj gimnaziji, đaci mogu da pohađaju kurs ronjenja, prve pomoći, plesa, borilačkih veština, a interesantno je da u školi postoje i kaligrafska, gimnastička, filološka, veslačka, novinarska i teniska sekcija. Tu su i skijanje, plivanje, orijentiring. Uče se dva jezika, a engleski je obavezan sve četiri godine. Moguće je uzeti i treći jezik.
Učenici, njih oko 300 trenutno, po ugovoru imaju mnoga prava, ali i značajne obaveze – sticanje diplome Vojne akademije, a potom i rad u sistemu odbrane. Ukoliko od školovanja odustanu, bilo u srednjoškolskim, bilo u studentskim danima, ili se upišu na drugi fakultet posle „VoGija”, moraju da vrate celokupni iznos koji je MO dotad u njih uložilo. A to se desi svakom petom učeniku – zbog toga što se predomislio, lošeg uspeha ili iz zdravstvenih razloga.
U Vojnu gimnaziju nije se nimalo lako upisati, a kamoli dobiti matursku diplomu:
– Poklanjanja ocena nema, niti gubljenja časova. Ko se ovde upiše, sazna mnogo zanimljivih stvari, upozna mnogo zanimljivih ljudi iz različitih delova zemlje, ali mora dosta i da uči – ističe Stefan Kikić (17) iz okoline Šapca, odličan učenik druge godine.
– Neke od prednosti života u internatu su to što se đaci ranije naviknu na život u grupi, pa kasnije na fakultetu nemaju problem prilagođavanja, ranije se osamostale – već u 15. godini počinju da jedu svoj hleb. Ovde ima i Beograđana, ali i dece sa sela. Što bi se reklo, ima i službeničke, i radničke, i zemljoradničke dece, ali i puno oficirske – ističe Ljubičić i primećuje da su među roditeljima retki biznismeni.
Neophodna natprosečna inteligencija
Na prijemnom za „VoGi”, koji se sprovodi u aprilu da bi kandidati koji ostanu „ispod crte” imali dovoljno vremena da se preorijentišu, sa 60 posto se vrednuje prethodni školski uspeh. Rade se testovi iz srpskog i matematike iz istih zbirki kao i u civilnim školama. Tu su i testovi opšte sposobnosti – „VoGi” ne prima đake ispotprosečne inteligencije. Na specijalnom poligonu na probu se stavljaju motorika i fizička spremnost, u skladu sa izuzetno zahtevnim programom „fizičkog” koji učenike kasnije čeka.
Poslednji komentari
Zavrsio sam tu akolu 23 klasa vazduhoplovni smer.Vec deset godina sam na asvaltu evrope,skola mi je mnogo pomogla da se snalazim u raznim situacijama.kazu da je moje odeljenje bilo sivi dom mozda su bili i u pravu..pozdrav od CRNOG...
Veliki pozdrav za profesora Vanju, sve VOGIjevce, a posebno za sve pripadnike "sivog odjeljenja" i mog dobrog klasića Crnog. Naša generacija je prošla kroz pomnutu gimnaziju u najteže vrijeme - jeli smo čak i "mercedes" narezak jer smo ga dijelili na 3 dijela. Ta djeca zaslužuju i više nego što im se u ovom trenutku nudi. Ponosam sam što sam dio VOGI istorije. PS: Druže Crni - ti si barem na asfaltu, a ja sam u pustinji. Javi se ponekad da se ispričamo. Pozdrav svima iz Mazar-e Sharifa, Avganistan.
Mornar
ja bih zeleo da upisem vojnu gimnaziju. Zanima me da li moram da imam najmanje 4 iz matematike jer sam na polugodistu sedmog imao 3. Hvala unapred






