Ekonomija
Počinje obnova Timočke krajine
Taj region više nije u vrhu razvijenih u Srbiji, ali ima mogućnosti da to ponovo bude
Zaječar – Timočka krajina dobiće uskoro studiju o potencijalima privrednog razvoja, koja će biti ugrađena u prostorni plan i strategiju preporoda osam opština u Zaječarskom i Borskom okrugu. Stručnjaci Fakulteta za menadžment u Zaječaru, koji su inicirali izradu takve studije, žele da bivši timočki region ponovo stigne na vrh lestvice razvijenih u Srbiji.
To bi značilo da RTB „Bor” bude kao nekada, da ožive „Prahovo”, timočki rudnici uglja, industrija nemetala, kože i tekstila, da „Đerdap” zasija sa obnovljenim agregatima, da ožive negotinski i knjaževački vinogradi, turistički atraktivni predeli Đerdapa, Crnog vrha, Sokobanje, Gamzigradske i Brestovačke banje, velika lovišta na timočkim planinama, đerdapske akumulacije koje očekuju poribljavanje...
Sve to kao da je potpuno zaboravljeno i zaparloženo. Timočka krajina danas je među najnerazvijenim područjima u Srbiji. U ukupnim investicijama u Srbiji ovaj region nekada je učestvovao sa 9,5 odsto, a sada sa 0,7, u nacionalnom dohotku pao je sa 4,3 na 1,8, po broju stanovnika sa 4,9 na 3,6 odsto.
Na pravi način nisu iskorišćene ni devizne doznake oko 18.000 Timočana na privremenom radu u inostranstvu.
Izlažući neke postavke studije na nedavnom skupu predstavnika Zaječarskog i Borskog okruga, prof. dr Nedeljko Magdalinović, dekan Fakulteta za menadžment u Zaječaru, rekao je da će studija predstaviti sve timočke potencijale, što će biti polazna osnova da se sačini buduća strategija razvoja regiona i svake opštine posebno.
Biće tražena i veća pomoć države, s obzirom da ulaganje u sirovine i energiju, kojima Timočka krajina obiluje, ima prioritet i u razvoju Srbije. Studija zaječarskog Fakulteta za menadžment, kaže Magdalinović, poslužiće i za privlačenje investicija u Timočku krajinu, jer će biti i naučno utemeljen dokument za sagledavanje efekata ulaganja.
-----------------------------------------------------
Prvi rudar akademik?
U izgledu je da će Timočka krajina do kraja ove godine dobiti i svog prvog akademika. Za to zvanje, u svojstvu dopisnog člana SANU, upravo je predložen prof. dr Nedeljko Magdalinović, istaknuti srpski stručnjak u oblasti pripreme mineralnih sirovina u rudarstvu. Ukoliko izborna skupština SANU prihvati predlog ove kandidature, Magdalinović će biti prvi inženjer rudarstva u Srbiji koji je od osnivanja SANU, 1886. godine, postao njen član.
Poslednji komentari
Ljudi,pa zašto ne prozovete i ne proglasite one koji su srušili Tmočku krajinu.To je ono pravi,ruši,pa opet pravi ruši i tako redom kako politikanti žele,ha,ha!
Adam Puslojic pesnik rodom iz Kobisnice kraj Negotina je vec clan SANU
Bilo bi mi drago da se Timočka kraina trgne iz bijede. Bila sam student Borskog fakulteta u periodu 73 -78. god., i znam da je tada taj kraj bio veoma lijep i bogat, a ljudi veoma ljubazni. Sve najbolje želim Timočkoj krajini!







