Hronika
Pravosudna akademija čeka prvu generaciju
Buduće sudije i tužioci, posle dve diplome, moraće da prođu i test ličnosti i steknu uverenje o početnoj obuci na Akademiji
Neće više biti dovoljni Pravni fakultet, radno iskustvo i pravosudni ispit da bi neko postao sudija ili tužilac. Moraće da upiše i Pravosudnu akademiju i završi početnu obuku koja traje dve godine. Prva generacija budućih sudija i javnih tužilaca biće upisana u oktobru ove godine, da bi krajem 2012. dobili uverenja koje će im biti najbolja preporuka zaizbor na sudijska i tužilačka mesta.
Šta će za srpsko pravosuđe i buduće pravnike značiti Pravosudna akademija, pitali smo Bruna Vekarića, zamenika tužioca za ratne zločine, koji je nedavno imenovan za predsednika Upravnog odbora Pravosudne akademije.
– Prvi i suštinski cilj osnivanja Pravosudne akademije jeste depolitizacija pravosuđa. Time će uticaj bilo koje vlasti na izbor sudija i tužilaca u budućnosti biti potpuno nemoguć. Počevši od 2012. godine, apsolutnu prednost prilikom izbora na sudijska mesta, imaće kandidati sa završenom početnom obukom na Pravosudnoj akademiji. Oni najpre polažu prijemni ispit i test ličnosti, a posle dve godine stiču uverenje o završenoj početnoj obuci – kaže Bruno Vekarić.
Broj polaznika Pravosudne akademije zavisiće od procene Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca o broju slobodnih sudijskih i tužilačkih mesta u godini kada ta generacija završava početnu obuku.
– Očekujem da će u prvoj generaciji biti upisano 20 kandidata i oni će posle dve godine najverovatnije biti izabrani za sudije i zamenike tužilaca – kaže Bruno Vekarić.
Pitamo da li je to ipak previše, posle završetka Pravnog fakulteta, rada u struci i veoma teškog pravosudnog ispita, koji se polaže pred državnom komisijom, budući da mnogi sudijski i tužilački pomoćnici i pripravnici, koji su sve to već završili, godinama rade u pravosuđu, stiču veštine i usavršavaju znanja koja su im neophodna za sudijsku i tužilačku dužnost.
– Pravosudna akademija za svršene pravnike nije naš izum. Poredili smo evropska iskustva i videli smo da se izuzetno dobro pokazala praksa da buduće sudije i tužioci prolaze stručno usavršavanje kroz pravosudne akademije. Oni će manje boraviti na predavanjima u zgradi Pravosudne akademije u Karađorđevoj ulici, a mnogi više će provesti u sudovima i tužilaštvima. Svaki polaznik imaće svog mentora, a predavači su ljudi iz samog vrha pravosuđa, ugledne sudije i tužioci. Predložiću Programskom savetu Akademije da među predavačima budu penzionisane sudije i tužioci, koje imaju dragoceno iskustvo, kao i oni koji nisu izabrani jer bi ove godine ispunili uslov za penziju – kaže Bruno Vekarić.
Akademija već ima Komisiju za prijemni ispit i Programski savet. Članovi ovih tela su ugledne sudije, tužioci i predstavnici strukovnih udruženja. Uskoro treba da bude izabran i direktor Akademije, a vršilac dužnosti je Nenad Vujić, dosadašnji direktor Pravosudnog centra.
– Za rad Pravosudne akademije izuzetno je važna saradnja sa Visokim savetom sudstva i Državnim većem tužilaca, ali i dobra komunikacija sa strukovnim udruženjima, a to su Društvo sudija, Udruženje tužilaca i Udruženje sudija za prekršaje, koji štite interese svojih članova – kaže Vekarić.
Kandidati koji budu upisali početnu obuku na Pravosudnoj akademiji, zapravo nisu studenti. Oni zasnivaju radni odnos na određeno vreme u Akademiji i primaće platu u visini 70 odsto osnovne plate sudije osnovnog suda. Takav status trajaće 30 meseci, počev od 1. oktobra u godini u kojoj su primljeni kao korisnici početne obuke. Praktičnu obuku imaće u sudu i tužilaštvu u mestu gde imaju prebivalište ili boravište.
„Po završenoj obuci korisnik je dužan da konkuriše na mesta sudije prekršajnog suda ili osnovnog suda, odnosno zamenika osnovnog javnog tužioca”, piše u Zakonu o Pravosudnoj akademiji, koji je donet u decembru prošle godine.
– Taj zakon je bio veliki reformski korak i put ka ostvarivanju istinske nezavisnosti pravosuđa. Evropska komisija, OEBS i drugi međunarodni partneri podržavaju rad Pravosudne akademije i sa njima imamo stalnu saradnju – kaže Bruno Vekarić.
Za sudije i tužioci koji su već izabrani, Akademija ima program stalne obuke. Predviđen je i poseban program obuke sudijskih i tužilačkih pomoćnika i pripravnika.
– Stalna obuka može biti dobrovoljna i obavezna, a to će biti u slučaju promene specijalizacije, u slučaju bitnih promena propisa, uvođenja novih tehnika rada, ili ako je potrebno otkloniti nedostatke u radu. Stalna obuka biće obavezna i za one koji se prvi put biraju na sudijsku i tužilačku funkciju, a nisu pohađali program početne obuke – objašnjava Vekarić.
U Srbiji je trenutno upražnjeno 185 sudijskih mesta. Izbor za 81 sudiju, po dopunskom konkursu posle opšteg izbora sudija, trebalo bi uskoro da bude završen, a uslediće konkurs za još 104 nova sudijska mesta u proširenoj sistematizaciji. Početna obuka na Pravosudnoj akademiji neće biti obavezna za sudije koje budu izabrane na ovim konkursima. Međutim, za one koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju, biće obavezan poseban program stalne obuke.
Aleksandra Petrović
Poslednji komentari
Izvinjavam se, pogresno sam zakljucio da je u ovoj manjkavoj reformi pravosudja, sto je uocila i Evropa,izvrsena depolitizacija, kad se ona sada najavljuje neka nova. Najuspesnija depolitizacija ce biti ona kojom ce biti ocisceni svi oni kadrovi koji su javno ili tajno hvalili levicarski sistem, a onima koji su bili aktivni u njemu i da negovorimo!
Dakle prvp ravni fakultet pa pravosudni ispit pa pravosudna akademija a mozda smisle jos nesto.
Pitam se koja je svrha pravosudnog ispita kada neki kandidat radi, recimo u banci, i ima dodira sa odredjenim granama prava (nikada ne sa svim koji su mu potrebni na pravosudnom ispitu) a uslov za plaganje je praksa. Tacnije kako praksa u primeni, recimo obligacionog prava, pomaze (a navodno je obavezni uslov) u polaganju, recimo ustavnog prava ili porodicnog prava itd. Jedini logican zakljucak da se i ne radi o uslovu , makar ne obaveznom uslovu. U stvari sklon sam da zakljucim da pravosudni ispit ne postoji zbog kandidata (oni su te iste ispite polagali kod profesora pravnih fakulteta - visa instanca ne postoji) vec zbog ispitivaca i novca koji oni treba da zarade. Onda se organizuju seminari za pripremanje pravosudnih ispita (opet da neko zaradi). Sada jos i ta akademija (opet da neko zaradi) I na kraju, sve se vrti oko novca. Kako nikom ne oadne na pamet da ukine pravosudni ako uvodi Ak
Kada je upitan zasto, Vekaric je u sustini odgovorio-pa to rade svi pa sto ne bismo i mi. Sramota! Najlepse godine sam potrosila na studiranje na Pravnom fakultetu, pripravnicku praksu u trajanju od dve godine i bez dinara a srce mi je u grcu vec tri meseca zbog pravosudnog. I nista to nece promeniti-i dalje ce se politika mesati u pravosudje. Zna se kako se postaje castan sudija, tuzilac ili advokat.






