Hronika

Presuda za pokušaj ubistva Vuka Draškovića 19. juna

Više javno tužilaštvo u Beogradu zatražilo je juče da se Milan Radonjić, Stevan Basta i Ratko Romić osude na zatvorske kazne zbog učešća u pripremi neuspelog atentata na lidera SPO Vuka Draškovića 15. juna 2000. godine. Nasuprot njima, odbrana optuženih predložila je Višem sudu u Beogradu da donese odbijajuću presudu u odnosu na njih, navodeći da je taj predmet već pravosnažno presuđen presudom Specijalnog suda od 18. jula 2005. godine. Tom presudom, naime, pripadnici JSO osuđeni su na višedecenijske kazne zatvora kao neposredni izvršioci atentata. Sudsko veće je, na kraju jučerašnjeg izlaganja završnih reči tužilaštva i odbrane, izricanje prvostepene presude Radonjiću, Basti i Romiću zakazalo za 19. jun.

Zamenik višeg javnog tužioca Vojislav Šoškić rekao je u završnoj reči da je tokom postupka nesumnjivo dokazano da su Radonjić, Basta i Romić učestvovali u pripremi ubistva koje je ostalo u pokušaju, ističući da je atentat pokušan na jučerašnji dan pre tačno 12 godina.

Šoškić je napomenuo da se pokušaj atentata u Budvi može smatrati nastavkom neuspelih likvidacija Draškovića koje su pokušali pripadnici Državne bezbednosti, samo zato, kako je naveo, „što se lider opozicije suprotstavljao i zamerio tadašnjoj vlasti i režimu Slobodana Miloševića”.

On je podsetio da je osuđeni pripadnik JSO u svom svedočenju u tom postupku rekao da mu je naređenja šefa DB-a Radomira Markovića za atentat prenosio komandant Milorad Ulemek Legija, koji mu je pored ostalog javljao kad i s kim Drašković priča telefonom.

Tužilac je zaključio da je Legiju o razgovorima koje telefonom vodi Drašković mogao da obavesti samo Milan Radonjić – tadašnji šef beogradskog centra DB-a, jer je po njegovom nalogu prisluškivan.

Branilac Radonjića i Romića, advokat Zora Dobričanin predložila je sudu da odbije optužbu protiv njenih branjenika jer postoje procesne smetnje da budu osuđeni, ili da ih, ako smatra drugačije, oslobodi optužbi jer nema dokaza da su izvršili krivično delo, s obzirom na to da su, kako je navela, sve radili u skladu sa zakonom i procedurom.

Ona je podsetila da je ovaj krivični postupak protiv Radonjića, Baste i Romića pokrenut na osnovu krivične prijave Draškovića 2000. godine, što je mnogo pre nego što je specijalni tužilac pokrenuo istragu protiv osuđenih pripadnika JSO.

M. Derikonjić

objavljeno: 16.06.2012

Poslednji komentari

Sheena PunkRocker | 17/06/2012 22:08

Krajnje je vreme da istina izadje na povrsinu! Tolike godine su prosle, zasluzili su najstrozu kaznu!

Lune Lunetic | 18/06/2012 12:47

"zlocin i kazna"..?
................................
12.08. Hrvati iz okolice Banjaluke upućeni da nasele Baniju i Kordun. Intenzivno naseljavanje Vrginmosta i Vojnića počelo 17. avgusta.

12.11. U Erdutu potpisan Osnovni sporazum o Oblasti Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema. Potpisnici su: Hrvoje Šarinić i Milan Milanović. Ovaj dokumenat su potpisali i svjedoci: Piter Galbrajt, ambasador SAD u Hrvatskoj i Torvald Stoltemberg, posrednik Ujedinjenih nacija.

21.11. U Dejtonu postignut Opšti okvirni sporazum za mir 11 Bosni i Hercegovini, koji je potpisan u Parizu 12. decembra. U njemu se ne govori o sudbini Republike Srpske Krajine i protjeranom srpskom narodu. Hrvatska okupacija je podržana od međunarodne zajednice, pa i etničko čišćenje srpskog naroda iz Hrvatske.

19.08. 'Predsjednik Republike Srbije Slobodan Milošević primio predsjednike opština: Banije, Like i Korduna. Tom prilikom je izjavio: Uostalom, za sve vas ima ovde mesta.'