Hronika

Šta se dešava sa suđenjima Hrvatima u Hagu

U toku su postupci za zločine tokom akcije „Oluja” kao i na teritoriji takozvane Herceg Bosne

Dovođenje Ante Gotovine pred haške sudije

U Haškom tribunalu u toku su dva sudska postupka protiv Hrvata za zločine na prostorima bivše Jugoslavije. Generali Ante Gotovina, Ivan Čermak i Mladen Makrač odgovaraju zbog nedela počinjenih u akciji „Oluja” 1995. godine, dok se Jadranku Prliću i još petorici bosanskih Hrvata sudi zbog ubistava i progona muslimana u zapadnoj i centralnoj Bosni 1992. godine. U oba procesa u toku je izvođenje dokaza odbrane.

Prema navodima optužnice, Hrvatska je od avgusta do novembra 2005. godine izvela vojnu ofanzivu poznatu kao operacija „Oluja”, s ciljem vraćanja regije Krajina. U optužnici se navodi da su Ante Gotovina, Ivan Čermak, Mladen Markač i drugi, uključujući predsednika Franju Tuđmana, učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu, čiji je zajednički cilj bio trajno uklanjanje srpskog stanovništva sa tog područja.

Ante Gotovina, zapovednik Operativne zone Split Hrvatske vojske bio je vrhovni komandant. Ivan Čermak imenovan je za zapovednika zbornog mesta Knin, a nastupao je i kao predstavnik Vlade Republike Hrvatske u kontaktima s članovima međunarodne zajednice. Mladen Markač bio je pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i komandant Specijalne policije MUP Hrvatske. Njih trojica se terete za progone na političkoj, rasnoj i verskoj osnovi, deportaciju i nečovečno postupanje, odnosno zločine protiv čovečnosti.

Čermak i Markač, koji se od kraja 2004. godine brane sa slobode i po potrebi prisustvuju sednicama tribunala, izjasnili su se da nisu krivi za optužbe tužilaštva. Ante Gotovina, kome se pripisuje odgovornost za smrt 150 ljudi, posle višegodišnjeg skrivanja, uhapšen je u decembru 2005. godine na Kanarskim ostrvima. Pred sudijama tribunala odbacio je krivicu za zločine počinjene u akciji „Oluja”. Istovremeno, hiljade ljudi okupilo se u Splitu kako bi iskazali podršku generalu Gotovini. Deo javnosti nazivao je Gotovinu nacionalnim herojem koji je pomogao otcepljenju Hrvatske od bivše Jugoslavije.

Suđenje je počelo u februaru 2008. godine, a godinu dana kasnije optužba je završila sa izvođenjem dokaza.

Tokom prošle sedmice u tribunalu je održana vanredna rasprava povodom akcije hrvatske policije u kojoj su od Gotovinih advokata zaplenjeni nekakvi dokumenti i kompjuteri. Veće je izdalo hitan nalog da se odmah obustavi pregled oduzetih dokumenata i predmeta. Vlastima je naloženo da te predmete zapečate i zadrže u svom posedu.

Kako se čulo na sednici, glavni motiv naloga za privremeno stavljanje zaplenjenog materijala pod pečat hrvatskih vlasti je mogućnost da bi u njemu moglo da bude dokumenata koji su zaštićeni takozvanom privilegijom poverljivosti između optuženih i njihovih branilaca.

Za zločine u akcijama takozvane Herceg Bosne, hrvatske zajednice koja se 1993. godine proglasila za republiku, optužnica tereti Jadranka Prlića, Bruna Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića.

U optužnici se navodi da je više osoba učestvovalo u udruženom zločinačkom poduhvatu etničkog čišćenja bosanskih muslimana i drugih nehrvata koji su živeli na teritoriji Herceg Bosne, a među njima i pokojni Franjo Tuđman, tadašnji predsednik Republike Hrvatske, kao i takođe pokojni Gojko Šušak, tadašnji ministar obrane, Janko Bobetko, bivši visoki general u Vojsci Republike Hrvatske i Mate Boban, predsednik Herceg Bosne.

U optužnici se navodi da su oni sprovodili kampanju napada i etničkog čišćenja u opštinama Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Mostar, Ljubuški, Stolac, Čapljina i Vareš. Ta kampanja uključuje zločine koji su, kako je navedeno, počinjeni u selima Sovići i Doljani, logorima Heliodrom i Vojno i okružnim vojnim zatvorima Dretelj i Gabela.

U optužnici se navodi da je Prlić bio odgovoran za vladu Herceg Bosne, poznatu kao Hrvatsko veće odbrane. Stojić je imao kontrolu nad zatvorima. Sva šestorica terete se za ubistva, seksualno zlostavljanje, progone na rasnoj i verskoj osnovi, prisilne deportacije, protivpravni fizički rad i terorisanje civila.

Suđenje je počelo 2006. godine, a u januaru prošle godine optužba je završila sa izvođenjem dokaza. Sva šestorica bosanskih Hrvata izjasnili su se da nisu krivi po optužnici haških tužitelja.

Dorotea Čarnić
objavljeno: 17/12/2009

Poslednji komentari

Branka Malešević | 17/12/2009 17:49

Sama činjenica da je u tribunalu održana vanredna rasprava povodom akcije hrvatske policije vezano za zaplenu dokumenata i kompjutera (što je prethodno sam Tribunal tražio od hrvatskih vlasti), te dat hitan nalog da se odmah obustavi pregled dokumenata i predmeta, te da ih vlada zapečati i čuva, mislim da svakom,iole pismenom, govori sve. Ko se boji tih dokumenata, odnosno činjenica koje u njima stoje?Očigledno je, jer se zna sa čijom pomoći je Hrvatska došla do svoje ,,neovisnosti'', a ti isti bi i naše novorođenče, da mogu, poslali u Hag; dok naređuju hitno pečaćenje hrvatske dokumentacije, nas neprekidno uslovljavaju i koče u napretku, otimaju naše...Srpski političari se izvinjavaju(nadam se samo u svoje ime), hapse optužene, sude u Beogradu, šalju u Hag, a svi oko nas svoje štite. Nisam protiv odgovornosti, ali smatram da bi naši političari mogli više uticati na stvarno rešavanje stvari u regionu nekim realnim i recipročnim zahtevima, manje se boriti oko fotelja. ,,Dubrovčanka''

VesnaDC  | 21/12/2009 04:58

Da ne ponavljam, potpuno se slazem sa gdjom. Malesevic.

LICANKA  | 23/12/2009 15:06

Da ne ponavljam i ja potpuno se slazem sa gdjom. Malesevic.