Kultura

60. Berlinski festival

O islamu iz drugog ugla

Na festivalu i veliki broj filmova koji, umesto senzacionalizma i stereotipa, nude drugačije slike muslimanskog sveta, poput „Šahade” Burhana Kurbanija, ili „Na putu” Jasmile Žbanić

Iz filma „Šahada” Burhana Kurbanija

Berlin, 17. februara Fundamentalizam, terorizam, ubistvo iz časti, ugnjetavanje žena! Ne, nije reč o udarnim vestima na američkim ili britanskim televizijskim programima, već o temama velikog broja filmova na ovogodišnjem Berlinskom festivalu.

Umesto senzacionalizma i stereotipa, toliko već odomaćenih na malim ekranima, filmovi u glavnom takmičarskom i ostalim programima festivala, poput filmova Indijca Šah Ruh Kana, Iračanina Mahmuda Al Darđija i još sedam dokumentarnih i igranih u „Panorami” i „Forumu”, nude nove, drugačije slike islama i muslimanskog sveta.

Jedan od autora sa filmom na ovakvu temu je i Burhan Kurbani, nemački reditelj avganistanskog porekla. Junake njegovog filma „Šahada” (Vera), čine troje veoma različitih muslimana koji žive u Berlinu u stalnoj borbi da pronađu balans između verskog i kulturnog identiteta i života na Zapadu. Kurbanijev film posmatra tretman islama u Nemačkoj, brojne teškoće muslimana u okruženu većinske, hrišćanske kulture, kroz prizmu homoseksualnosti i prava žena, ukazujući na protivurečnosti u opštoj kulturi življenja i identiteta.

– Gotovo deset godina posle 11. septembra, sva ova pitanja su napokon i deo bioskopskog repertoara. To je dobro, jer sve su to stvari o kojima moramo da pričamo, da se međusobno upoznamo, odbacimo sve predrasude i podsetimo se da smo, pre svega, svi ljudi. Mislim da su se ljudi ulenjili u razmišljanju, prilagodili su se onom što nude mediji i kompjuterski bajtovi, koji im uporno stvaraju strah od islamske kulture i ubijaju volju da sami pomalo istraže i drugu stranu priče. Moj film je pokušaj da se gledalac angažuje da bliže upozna islam i započne dijalog sa njim – kaže Kurbani.

Najviše iznenađenja na ovu temu ponudio je austrijski film „Kada napuštamo” debitanta Feo Aladaga, koji se bavi nekim od dogmatskih pitanja islama. U centru priče je Umaj (izvrsno tumačenje Sibel Kakili koju smo gledali u Akinovom „Glavom kroz zid”), nemačka Turkinja, čiji je otac odlučio da je ubije zato što je napustila muža i tako obrukala familiju koju sada čitava zajednica izbegava. U filmu je jasno potcrtano da su „ubistva iz časti” u zapadnim medijima uvek prikazana kao izraz muslimanskog fundamentalizma, a zapravo imaju malo veze sa ovom verskom ideologijom. Aladag je izričit u tome da je „ubistvo iz časti” običaj mnogo stariji od islama ili bilo koje druge religije. „O tome nema ništa u Kuranu, nazivati ih islamskim običajem, ma ko to činio, zloupotreba je religije”, rekao je u Berlinu ovaj mladi autor.

I novi film bosanske rediteljke Jasmile Žbanić („Zlatni medved” za „Grbavicu”), bavi se pitanjima islama. U filmu „Na putu”, Žbanićeva istražuje islamski fundamentalizam u sopstvenoj zemlji, kroz priču o mladoj i liberalnoj muslimanki Luni koja preispituje ljubav prema mužu, koji je posle perioda teškog alkoholizma utehu pronašao među konzervativnim vehabijama.

– Tretman islama u medijima je uvek crno-beli. Nadam se da moj film može da započne dijalog. Do sada smo samo vrištali i galamili. Berlinska publika je sada u prilici da vidi i čuje obe strane – izjavila je u razgovoru za časopis „Holivud riporter” Jasmila Žbanić.

Njen film „Na putu” nastao je u koprodukciji sa Nemačkom i Hrvatskom. Glavne junake tumače poznati hrvatski glumci Zrinka Cvitešić (u Berlinu i zvanično proglašena za mladu evropsku filmsku zvezdu) i Leon Lučev. Biće prikazan danas u glavnom takmičarskom programu 60. Berlinskog festivala.

------------------------------------------------------

Samit na vrhu: Skorseze i Lars fon Trir

Legendarni Martin Skorseze i danski filmski „kraljević” Lars fon Trir, sreli su se licem u lice u Berlinu! Danski mediji odmah su se potrudili da stvore senzacionalističku vest o tome kako Fon Trir ima nameru da načini rimejk Skorsezeovog „Taksiste”, ali su iz njegove producentske kuće brzo stigli i demanti. Tačno je da su se dva reditelja srela i da su dugo razgovarali. Ne zna se na koje teme, ali mnogi pretpostavljaju da je moglo biti reči o Fon Trirovoj nameri da snimi seriju pod nazivom „Filmovi koji su učinili da snimam filmove”, u kojoj bi ispitivao autore o filmovima koji su na njih uticali...

Dubravka Lakić
objavljeno: 18/02/2010

Poslednji komentari

Hajrudin Pasic | 18/02/2010 19:53

E moj Srbine Joko, i mi muslimani smo, jos kao djeca, morali znati citirati Njegosa, ito napamet--sve radi bratstva,jedinstva i ravnopravnosti. Sreca pa vise ne moramo.

Bosnjak

Golan  | 18/02/2010 20:47

Mudra Dubravka. Sve sam shvatio izmedju redova

Милош Ј. Косовац | 18/02/2010 20:47

Свакако да је филм пропагандно средство,на коме је се деценијама одржавао капитализам америчког типа – радне људе које експлоатишу капиталисти требало их је држати у страху од руског и кинеског комунизма.Па када је СССР урушен,а Кина завладала сојом робом на Западу и Америци,главешине монетарног ситема опљачакли су исти народ кога су загљупливали холивудским филмовима.Не видим проблем што муслимани сада својим филмовима хоће да ублажње страх од рата који траје,у коме су једна страна сатанизовани муслимани.Неће бити да ће само хришћани остати на своме убеђењу о исламу,јер не би могле две супростављене културе да се приближе и продуже да заједно живе.Највеће зло се и дање форсира, а то је прављење надљуди – ФИЛМСКЕ ЗВЕЗДЕ – од једног или неколико улога у филму или режирање самог филма.Сви људи на овој планети играју своје улоге,режирају свој живот који може бити филмски догађај.Прављење ЗВЕЗДА-надуљуди је у служби оних који владају човечанством и стварају сиротињу и изазивају ратове.