Kulturni dodatak

U našem dodatku Kultura Umetnost Nauka 12. maja čitajte

„Podmlađeni“ Kusturica na snimanju filma „Kriv za sve“ ©2012 CHAPTER 2 - PATHE – FRANCE 2 CINEMA – ALVY DEVELOPPEMENT - NEXUS FACTORY - BIDIBUL PRODUCTIONS

EKSKLUZIVNO

Mesje Kusta u svetu haj-tek pagana

Kada kadar pređe 19 sekundi to je već Bergman. Jezik reklama je osvojio film, kaže reditelj Emir Kusturica u pauzi snimanja francuske filmske komedije „Kriv za sve”, u kojoj glumi ulogu noćnog čuvara Stojiljkovića, uz novu zvezdu francuskog filma, Berenis Bežo. Dva dana kasnije ekipu filma smo zatekli u jednoj od podzemnih prostorija „Muzeja umetnosti i zanata” u centru Pariza. Snimanje je u toku, na kontrolnom ekranu se pojavljuje Kusturica, u „svom stanu”, sa pravoslavnom ikonom na zidu i šahovskom tablom na stolu

Piše Ana Otašević

--------------------------------------------------------

INTERVJU: DŽON RALSTON SOL

Vaso Čubrilović, junak mog romana

Ukoliko cena e-knjige padne na dolar, izdavači i pisci će bankrotirati, i vratićemo se u eru Medičija: Džon Ralston Sol (Foto Zoran Kršljani)

Slučajno, tokom večere sa mojim prijateljima u beogradskom Klubu književnika, krajem osamdesetih, čuo sam da je živ i susreo se s njim dva dana kasnije u Akademiji nauka. Vaso je počeo kao zaverenik, a završio kao Titov portparol. Njegova priča je osobena, jer je bio deo igre koja je označila kraj jednog sveta. Fascinirala me njegova priča – kaže naš sagovornik, predsednik Međunarodnog PEN centra

Razgovarala Vesna Roganović

-------------------------------------------------------- 

Atentator

Odlomak iz romana Džona Ralstona Sola „Mračne destrukcije”, koji će objaviti beogradska kuća „Arhipelag“, a u kojem je opisan autorov susret sa Vasom Čubrilovićem

---------------------------------------------------------------------------------- 

AVENIJA AMERIKA

Vrli ženski svet

Liza Mandi

Na scenu stupa finansijski najmoćnija generacija žena u američkoj istoriji: kakve sve to promene donosi u tradicionalnoj porodici, kulturi (i ljubavi), predmet je knjige „Bogatiji pol” Lize Mandi

Piše Milan Mišić     

------------------------------------------------------------

INTERVJU

Megalopolisi odlaze u Aziju

Nove generacije su konzervativnije: Dejvid Grejam Šejn u Beogradu  (Foto Senja Vild)

Azijski gradovi su hibrid poljoprivrede i novih medija – i u Americi ćemo morati da razvijemo takav hibrid. Sada želimo bolju hranu i bolju zabavu – želimo drugačiji način života od ideala nekadašnje masovne kulture. Možemo da prilagodimo medije sebi – televizija na zahtev itd., možemo sebi da prilagodimo život u gradu na potpuno nov način. Korporacije su tu naravno uključene, ali više nije sve pod njihovom kontrolom, kaže Dejvid Grejam Šejn, gost nedelje arhitekture BINA

Razgovarala Snežana Ristić

----------------------------------------------------------

PARADOKSI ETNONACIONALIZMA

Srbi, loši ili dobri momci

Polarizovani pogledi srpskih intelektualaca o etnonacionalizmu u vlastitoj sredini – za neke paradoksalno – jačaju antagonizam među nacionalnim grupama u regionu. Treba li reći: ako uopšte ima lek protiv etnonacionalizma, onda je to objektivna analiza njegovog porekla i posledica

Piše Dušan Kecmanović

------------------------------------------------------------------------

NA TESPISOVIM KOLIMA

Mostarska slatka ptica teatra

Sa desetog Međunarodnog festivala komedije „Mostarska liska”

Piše Dragana Bošković

--------------------------------------------------------------------------------- 

PORTRET: EDNA O’BRAJAN

Solženjicin irskog života

Piše Slavka Jovanović

Kulturni dodatak
objavljeno: 11.05.2012.

Poslednji komentari

Dejan R. Popovic, dipl. inz | 12/05/2012 11:56

Dzon Ralston Sol u intervjuu "Vaso Cubrilovic, lik iz mog romana" na poslednja dva pitanja o uticaju savremene tehnologije, odgovara: "S jedne strane ona moze biti sredstvo za osvajanje slobode, ... a s druge, vlade i korporacije cine sve da uz pomoc sve savrsenije tehnologije preuzmu kontrolu nad svima, da bi pravile novac.", kao i: "... ukoliko se desi da cena e-knjige padne na dolar, izdavaci ce bankrotirati kao, kao i pisci. Tako cemo automatski izgubiti i slobodu izrazavanja. [...] Moramo da uspostavimo pravila za sve nas pisce, novinare, blogere, brodkastere. ... Kroz deset i vise godina, vlade, policija, i bilo ko, moci ce da upda u taj prostor u neogranicenoj meri, i da ga zloupotrebljava za najcrnje etiketiranjei blacenje drugih, a to je vec fasizam."

Sve gore citirano odnosi se u stvari na namerno neregulisanu globalnu informciono-telekomunikacionu mrezu "Internet" kao sastavnog dela globalnog sistema i njegove ocekivane krize do 2015. Ukoliko se nesto ne izmeni na WCIT-12.