Pogledi sa strane
Rambo Amadeus
Sezona kiša, dakle požari
Ne bi bilo dobro, pošto već mjesec dana neprestano pada kiša, iako je ljeto, da slučajno pomislite kako je priča o globalnom otopljavanju obična prevara. Objašnjenje je vrlo jednostavno. Sunce je oko 22. juna na sjevernoj hemisferi u zenitu, to jest najjače.
Pošto iz nekoliko različitih razloga sija više nego ikad, Balkan je dobio ljetnu klimu Indije. To znači da se klima promijenila iz četiri godišnja doba u dvije sezone, toplu, ljetnu – kišnu, i suvu, hladnu – zimsku.
Zašto uopšte pada kiša usred ljeta? Pa, sunce toliko jako sija, da dolazi do hiperubrzanog isparavanja. U Africi je svako jutro sunce, ali je toliko jako da već oko 14 sati kreće grmljavina i kiša. I tako svaki dan. Period tropskih kiša, kako sunce bude sijalo sve jače, produžavaće se prije i poslije 22. juna. Ove godine svjedočimo da traje mjesec dana, sledeće će svakako biti taj kišni period duži. Svi koji zavise od vremenskih prilika treba da imaju ovu jasnu činjenicu u vidu. Pretpostavljam da ljudi koji se bave uzgajanjem poljoprivrednih kultura već planiraju sjetve i žetve u odnosu na novu klimu. Ako ne, trebalo bi što hitnije, jer ove promjene nisu privremene.
Nakon prolaska zenita, kad se sunce malo „nagne”, u julu, avgustu, septembru, očekuju se velike vrućine, preko 40 stepeni, ali i suša. Vjetrovit dan zna malu vatricu pod tim uslovima da pretvori u pakao. U Australiji je ove godine u februaru zabilježeno plus 50 stepeni.
Ali mi smo tada bili zauzeti našim zimskim nevoljama, nije nam po snijegu izgledalo uvjerljivo da je negdje toliko vruće. Izgorjele su čitave šume, šumski požari su gutali naselja kao šibice.
U blagoj klimi prošlog, dvadesetog vijeka, nakon masovne elektrifikacije, uvođenja centralnog grijanja i izbacivanja šporeta sa otvorenim plamenom, broj požara se smanjio mnogostruko, pa je i značaj vatrogasnih jedinica i protivpožarne zaštite samim tim pao. Međutim, sada opet ulazimo u opasan period, period velikih vrućina i suša, gdje će neminovno harati gradski i šumski požari. Šta raditi?
Dakle, mi sada, usred ove zloslutne kišurine moramo da razmišljamo o protivpožarnoj zaštiti. I to svaki pojedinac za sebe. Ne možemo ovako vitalnu stvar baš kompletno da prebacimo na nejaka i neiskusna pleća države.
U stanu i automobilu obavezno imajte aparat za gašenje požara. Ko ima kuću, dvorište, imanje, obavezno jednu cisternu ili bure sa bar dva kubika vode, uz pripremljenih desetak kofa. Ako nemate kofe, sa tolikom vodom možete samo da se slikate.
Tanka vodovodna cijev, koliko god pritisak u njoj bio dobar, ne pomaže mnogo, pa se u vodovod, osim ako nemate za požare specijalizovani hidrant (H), ne uzdajte.
Šta treba da radi država?
U kom stanju su vatrogasne jedinice? Svjedok sam nekoliko puta da su izuzetno efikasne i brze. Ali, ima li tih ljudi dovoljno za vrućine koje slijede?
Kakva im je oprema? Tehnika? Ima li je dovoljno? Kakve su ljudima plate?
Dobro platiti vatrogasce i protivpožarnu prevenciju je najjeftinije.
Prije nekoliko godina, kada je Stara planina bila u plamenu, inferiorno smo slavili dolazak ruskog aviona za gašenje, grdosije koja teško da može da se zavlači kroz planinske masive. Za to vrijeme, naša poljoprivredna avijacija, koja takođe ima sposobnost da gasi požare, strpljivo je čekala da ih neko pozove, nudili su se za pomoć, ali niko nije ozbiljno shvatio njihovu sposobnost da gase požare.
Zašto? Valjda zato što mogu da nose samo četiri tone vode ili pjene za gašenje sa sobom, a ruski specijalizovani avion 20 tona! Pa šta?!
Ovih malih aviona trebalo bi da ima na desetine, mogu da slete na svaku livadu, da dopune vodu bilo gdje, kad se sabere njihov kapacitet i pokretljivost dobija se ozbiljna vatrogasna flota.
Uz malu dopunu i prepravke postojeća flota poljoprivredne avijacije biće više nego efikasna, a njena prva namjena, zaprašivanje, neće biti onemogućena.
Da ne govorim o pilotima, koji su u top formi i jedva čekaju dobar razlog za poletanje.
Gospodo, organizujte se, govorim na vrijeme! Sada, dok pada kiša, a poplave prijete, treba delati! U avgustu će biti prekasno. Evo, odmah možete da provjerite ima li šta zapaljivo oko vas, i da to sklonite od eventualnog dodira sa vatrom. Al’ nikako u podrum, tu je najopasnije! Vatra obožava da se širi prema gore!
Poslednji komentari
Rambo, evo ti domaci zadatak za naredni clanak! U Njemackoj placam za 1,5 ltr gazirane (ili negazirane) mineralne vode u vise razlicitih lanaca diskont prodavnica - svega 19 centi! Tu dodje i 25 centi kaucije za plasticnu flasu. Nju vracam preko posebnog automata koji mi izda bon kojim na kasi dobijam nazad novac. Time se sprijecava zagadjivanje prirode i smanjuje kolicina otpada. Ne mali broj starijih osoba sa slabim penzijama sakuplja te flase iz korpi za otpatke ili iz kontejnera i dolazi do dodatnog prihoda. Spremam se na godisnji odmor u Herceg-Novi. Tamo plasticna flasa mineralne vode 1,5 ltr kosta 2-3 puta vise nego u Njemackoj! A ljeti ujutro u Topljanskom zalivu gledam kako se na povrsini mora svjetlucaju plasticne flase koje su bacili nesavjesni turisti. To sigurno i ti vidis sa balkona tvoje kuce na Topli. Ima li tome lijeka u "ekoloskoj drzavi"???
Ja zivim u Australiji. Pozari su svuda u svetu.
Tvoj Global Warming je budalastina, procitaj vremenske prilike is 1906 u Srbiji, pa posle pricaj.
Ovaj covek je uvek bio pametan, prepametan. Uvek se bavio najbitnijim pitanjima i to u pravo vreme. Treba ga slusati. Ovo sto prica za klimu i pozare ima puno smisla. Ne vredi gojiti prase pred bozic, nego se to radi ranije, na vreme.






