politika
Za utorak 16. mart 2010.
Najstariji dnevni list na Balkanu.
Prvi broj izašao 25. januara 1904.
Osnivač Vladislav Ribnikar.
 

Rambo Amadeus

Sezona kiša, dakle požari

Ne bi bilo dobro, pošto već mjesec dana neprestano pada kiša, iako je ljeto, da slučajno pomislite kako je priča o globalnom otopljavanju obična prevara. Objašnjenje je vrlo jednostavno. Sunce je oko 22. juna na sjevernoj hemisferi u zenitu, to jest najjače.

Pošto iz nekoliko različitih razloga sija više nego ikad, Balkan je dobio ljetnu klimu Indije. To znači da se klima promijenila iz četiri godišnja doba u dvije sezone, toplu, ljetnu – kišnu, i suvu, hladnu – zimsku.

Zašto uopšte pada kiša usred ljeta? Pa, sunce toliko jako sija, da dolazi do hiperubrzanog isparavanja. U Africi je svako jutro sunce, ali je toliko jako da već oko 14 sati kreće grmljavina i kiša. I tako svaki dan. Period tropskih kiša, kako sunce bude sijalo sve jače, produžavaće se prije i poslije 22. juna. Ove godine svjedočimo da traje mjesec dana, sledeće će svakako biti taj kišni period duži. Svi koji zavise od vremenskih prilika treba da imaju ovu jasnu činjenicu u vidu. Pretpostavljam da ljudi koji se bave uzgajanjem poljoprivrednih kultura već planiraju sjetve i žetve u odnosu na novu klimu. Ako ne, trebalo bi što hitnije, jer ove promjene nisu privremene.

Nakon prolaska zenita, kad se sunce malo „nagne”, u julu, avgustu, septembru, očekuju se velike vrućine, preko 40 stepeni, ali i suša. Vjetrovit dan zna malu vatricu pod tim uslovima da pretvori u pakao. U Australiji je ove godine u februaru zabilježeno plus 50 stepeni.

Ali mi smo tada bili zauzeti našim zimskim nevoljama, nije nam po snijegu izgledalo uvjerljivo da je negdje toliko vruće. Izgorjele su čitave šume, šumski požari su gutali naselja kao šibice.

U blagoj klimi prošlog, dvadesetog vijeka, nakon masovne elektrifikacije, uvođenja centralnog grijanja i izbacivanja šporeta sa otvorenim plamenom, broj požara se smanjio mnogostruko, pa je i značaj vatrogasnih jedinica i protivpožarne zaštite samim tim pao. Međutim, sada opet ulazimo u opasan period, period velikih vrućina i suša, gdje će neminovno harati gradski i šumski požari. Šta raditi?

Dakle, mi sada, usred ove zloslutne kišurine moramo da razmišljamo o protivpožarnoj zaštiti. I to svaki pojedinac za sebe. Ne možemo ovako vitalnu stvar baš kompletno da prebacimo na nejaka i neiskusna pleća države.

U stanu i automobilu obavezno imajte aparat za gašenje požara. Ko ima kuću, dvorište, imanje, obavezno jednu cisternu ili bure sa bar dva kubika vode, uz pripremljenih desetak kofa. Ako nemate kofe, sa tolikom vodom možete samo da se slikate.

Tanka vodovodna cijev, koliko god pritisak u njoj bio dobar, ne pomaže mnogo, pa se u vodovod, osim ako nemate za požare specijalizovani hidrant (H), ne uzdajte.

Šta treba da radi država?

U kom stanju su vatrogasne jedinice? Svjedok sam nekoliko puta da su izuzetno efikasne i brze. Ali, ima li tih ljudi dovoljno za vrućine koje slijede?

Kakva im je oprema? Tehnika? Ima li je dovoljno? Kakve su ljudima plate?

Dobro platiti vatrogasce i protivpožarnu prevenciju je najjeftinije.

Prije nekoliko godina, kada je Stara planina bila u plamenu, inferiorno smo slavili dolazak ruskog aviona za gašenje, grdosije koja teško da može da se zavlači kroz planinske masive. Za to vrijeme, naša poljoprivredna avijacija, koja takođe ima sposobnost da gasi požare, strpljivo je čekala da ih neko pozove, nudili su se za pomoć, ali niko nije ozbiljno shvatio njihovu sposobnost da gase požare.

Zašto? Valjda zato što mogu da nose samo četiri tone vode ili pjene za gašenje sa sobom, a ruski specijalizovani avion 20 tona! Pa šta?!

Ovih malih aviona trebalo bi da ima na desetine, mogu da slete na svaku livadu, da dopune vodu bilo gdje, kad se sabere njihov kapacitet i pokretljivost dobija se ozbiljna vatrogasna flota.

Uz malu dopunu i prepravke postojeća flota poljoprivredne avijacije biće više nego efikasna, a njena prva namjena, zaprašivanje, neće biti onemogućena.

Da ne govorim o pilotima, koji su u top formi i jedva čekaju dobar razlog za poletanje.

Gospodo, organizujte se, govorim na vrijeme! Sada, dok pada kiša, a poplave prijete, treba delati! U avgustu će biti prekasno. Evo, odmah možete da provjerite ima li šta zapaljivo oko vas, i da to sklonite od eventualnog dodira sa vatrom. Al’ nikako u podrum, tu je najopasnije! Vatra obožava da se širi prema gore!


Rambo Amadeus
[objavljeno: 10/07/2009]
stampanje  posalji prijatelju



Povezani tekstovi




Žarko Jokanović
Jedni skijaju – drugi nasankani

Ljubica Arsić
Lepo ime Paja

David Albahari
Starost

Ivana Mihić
Ostavka

Cane Partibrejkers
Knjiga ili ko ne čita neznanje mu sudi

Marčelo
Hvatanje za pištolj

Raša Popov
Seksizam

Miljenko Jergović
Šta nam je bio taj Borota

Aleksandar Baljak
Žrtve su kvaritelji utiska

Miodrag Stojković
Smokve

Mićko Ljubičić
Strah od gladi i strah od hrane

Petar Bokun
Ljubav i starost

Vladimir Kecmanović
Milena, jedno književno veče

Ljubica Arsić
Srpski kolac

Zoran Hristić
Opečena Srbija

Žarko Jokanović
Ludo normalni

David Albahari
Bez pisaca?

Goran Babić
Dijagnoza bez terapije

Marčelo
(K)omot

Miljenko Jergović
Zašto je Stevan okrenuo ćurak