Politika

Popov: Važno je početi dijalog o pitanju Vojvodine

Direktor centra za Regionalizam Aleksandar Popov (Foto Politika)

NOVI SAD – Direktor centra za Regionalizam Aleksandar Popov apelovao je danas na predstavnike vlasti i opozicije u Srbiji da otvore politički dijalog ne samo radi rešavanja problema Kosova nego i u vezi sa socijalno-ekonomskim teškoćama, decentralizacijom ili pitanjem autonomije Vojvodine.

Važno je da se otvori politički dijalog između vladajuće i opozicione strukture i u tom razgovoru težiti konsenzusu o ključnim problemima, rekao je Popov u intervjuu Tanjugu naglasivši da bi takav dijalog sprečio internacionalizovanje pitanja Vojvodine.

Podsećajući da je, posle odluke Ustavnog suda kojom je ukinuto više odredbi Zakona o prenosu nadležnosti Vojvodine, premijer Ivica Dačić najavio da nastali problemi moglo da budu rešavani političkim dijalogom, Popov je istakao da tako ?na relaciji Beograd - Novi Sad ne bi bilo napetosti kakve sad postoje?.

On je napomenuo da je tih napetosti bilo i kad je istovetna vladajuća većina bila u Republici i Pokrajini a posebno će je biti sada kad to nije slučaj i dodao da nam ne trebaju novi problemi kad ih već imamo dovoljno u zemlji, već je neophodan „dijalog i onda kroz taj dijalog tragati za rešenjem”.

Povodom najave internacionalizovanja pitanja autonomije Vojvodine, koju pominjala Liga socijaldemokrata Vojvodine, Popov je rekao da će se u redovnom godišnjem izveštaju o napretku Srbije ka EU jedno poglavlje odnositi i na Pokrajinu, odnosno „koliko je Vojvodina ugrožena i koliko zapravo pitanje Vojvodine doprinosi lošijem stanju u Srbiji”.

On međutim smatra da to pitanje „neće biti toliko presudan faktor za dobijanje datuma početka pregovora (Srbije sa EU) kao što je, na primer, kooperativnost oko rešavanja problema Kosova.

Popov je ocenio da se Evropa pozabavi Vojvodinom uglavnom ako dođe do nekih ekscesnih slučajeva, ako 2005. godine kad je bilo napada na pripadnike mađarske nacionalnosti, i tada smo, podsetio je, dobili dva oštra ukora iz Brisela i Strazbura.

„Voleo bih da Evropa posveti više pažnje ovom pitanju (Vojvodine) i kad nema ekscesnih situacija, da bi se baš predupredilo to da dođe do nečeg što nije dobro za Srbiju pa ni za Evropu”, naglasio je Popov.

Ocenjujući da su pred Srbijom velika iskušenja i da nas čeka vruća politička jesen u prvom redu zbog teškog ekonomskog i socijalnog stanja u zemlji, on je napomenuo da bi to moglo da baci u zasenak pitanje Vojvodine ali je naglasio da se ne može gurnuti pod tepih jedno tako značajno pitanje.

Popov smatra da bi se iz Beograda s daleko većom pažnjom odnosilo prema vojvođanskoj autonomiji da u Vojvodini postoji neki jači autohtoni politički factor, poput Istarskog demokratskog saveza u Hrvatskoj, ali je dodao da „mi nažalost nemamo takav jak front”.

Iz Vojvodine prema Beogradu trebalo bi da bude izvršen jači politički pritisak i onda će sigurno vojvođansko pitanje morati da bude uzeto u obzir sa više respekta, istakao je direktor novosadskog Centra za regionalizam i dodao da vlastima nije potrebno novo krizno žarište, pored Kosova, Sandžaka, ekonomske krize, koje već imamo.

Popov je podsetio da je taj centar još pre 12 godina predočio concept prema koje bi Srbija trebalo da bude asimetrično regionalizovana tako što bi bili stvoreni novi regioni sa određenim izvornim ovlašćenjima a Vojvodina, koja ima tradiciju autonomije, da ima određen nivo nadležnosti i organe koji mogu da ih sprovode.

Optimalan nivo za Vojvodinu moglo bi da bude ono što je već bilo ponuđeno 2005. godine konceptima Predsednika republike i Vlade Srbije, a to je da ima zakonodavnu, izvršnu i delimično sudsku vlast, kao i izvorne prihode.

„To je neki optimum koji bi zadovoljio građane Vojvodine”, rekao je Popov ističući da ne zna zašto su ta dva koncepta zapostavljena i ubrzo potom donet ?onaj nakaradni Ustav iz 2006. godine koji je „centralistički i nedorečen” i koji, doduše, dozvoljava formiranje novih pokrajina ali ne daje način na koji bi se to moglo ostvariti.

Ovaj Ustav bi se apsolutno morao menjati, jer nije dovoljno precizan i dozvoljava nagodbenjaštvo, rekao je Popov i naglasio da bi novi Ustav trebalo da omogući decentralizaciju Srbije i da se stvari u ovoj zemlji urede kako treba”.

Tanjug
objavljeno: 18.08.2012.

Poslednji komentari

sax bar | 20/08/2012 07:07

Dragi i skoro omiljeni g Popov, ja sam ortodoksni Sremac. Sve sto navodite u ovom tekstu jasno pokazuje da od te apsolutne autonomije nema nista. Sami navodite da bi Eu trebala više da se angažuje. To govori da oni i nisu baš nešto zainteresovani. Navodite da nema autonomaškog fronta u Vojvodini. Pa to je zato što bi na referendumu o autonomiji tek 25 do 30 % vojvodjana glasalo za autonomiju. Odgovorite mi gospodine Popov na nekoliko prostih pitanja: Zašto je da plaćam 2 vlade, a recimo Čačanin samo jednu, Zašto je da plaćam dva glavna grada, a recimo Leskovčan samo jedan i td. Ta Vaša proizvoljna tumačenja autonomije Vojvodine imaće težinu ako prvo budete tražili referendum i da se izjasnimo da li smo za potpunu autonomiju ili ne

Aleksandar Mihailovic | 20/08/2012 17:04

Pazljivo sam citao kolumnu, i to sa odobravanjem, ali, na kraju ste sve prosuli kada ste "poentirali" zahtevom za izvrsnom, zakonodavnom i sudskom vlascu Vojvodine. Ne zamerite, nista licno, to je velika glupost i nerazum. Vojvodina je potencijalno najveca zitnica ne samo Srbije vec i dobrog dela Evrope. Da li je to sada? Nije. Tu je kraj svih drugih prica i Srbija mora od Vojvodine da napravi tu poziciju. Politikantstva, demagogije, internacionalizacija demagoskih floskula o "ugrozenosti" su opet velika glupost, jer, time da nije najveca zitnica, i onakva kolika moze da bude, ugrozena je citava Srbija. Ko to ne shvata neka se udalji i neka ne smeta. U ovom milenijumu najvise su ugrozavali i Vojvodinu i Srbiju upravo oni koji su od poljoprivrede napravili debatni klub i glumatali po raznim rijalitima, a ulaganja u poljoprivredu preusmeravali u proizvodnju birokratije i autonomastva.

S Vuk | 24/08/2012 23:14

Srbija je u teskoj ekonomskoj situaciji.Na sve strane se traze"dobrocinitelji"koji bi pomogli da drzava moze da ispuni svoje obaveze prema sopstvenom narodu.Dok se,neki lokalni politicari zalazu za "Vojvodinu drzavu u drzavi".Malobrojni ali "grlati,onii vec decenijama probaju da rasture srpski drzavni prostor. Deluju pod laznim parolama da rade za dobrobit vojvodjana a ustvari, njihove skrivene ambicije su ministarske fotelje i visoki polozaji nekoj pokrajinskoj administraciji stvorenoj po njihovom kalupu da bi mogli da uzivaju materijalnie i druge pratece benificije. U ovim teskim vremenima, Skupstina i drustvo Srbije treba upotrebi sve legalne demokratiske metode da se jedmom pokaze narodu i svetu da oni cine neznatnu manjinu.Vojvodina nije toliko bogata da izdrzava glomazne pseudo.drzavne strukture da bi zadovoljilaambicije nekih lokalnih"politicara niti Srbija ima mogucnosti da uzdrzave dve vlade i dve drzavne administracije.