Politika

Tragom vesti

Tadić najavio izmene Ustava

Posle toga možemo razgovarati i o načinu izbora predsednika republike, kaže Željko Ivanji iz G17 plus

Boris Tadić

Ocena predsednika Srbije Borisa Tadića da je potrebno izmeniti Ustav Srbije, kako bi se broj poslanika u srpskom parlamentu s 250 smanjio na 150, izazvala je burne reakcije kako opozicionih stranaka, tako i koalicionih partnera Demokratske stranke. Podsetimo, Tadić je izjavio da je „potrebno promeniti izborne zakone, zakone o registrovanju i finansiranju stranaka, kao i Ustav u nekim delovima kao što je deo koji definiše broj poslanika”.

„Ne vidim razlog da Srbija ima 250 poslanika jer je za zemlju ove veličine dovoljno 150”, kazao je Tadić, objašnjavajući da važeći izborni zakon omogućava „mnoštvu stranaka da s lakoćom ulaze u parlament i postavljaju uslove za ulazak u vladu”. Predsednik Srbije je rekao i da bi izmena Ustava bila prilika za rešavanje pitanja regionalizacije i decentralizacije Srbije jer „nije prirodno da samo Vojvodina bude regija s definisanim pravima u Srbiji, kada i druge regije žele ista takva prava”.

U Socijalističkoj partiji Srbije smatraju da Tadićevu izjavu „ne treba dočekati na nož”, ali da bi o tome bi trebalo da razgovaraju sve stranke – kako vladajuće, tako i one u opoziciji, budući da je za izmenu Ustava potrebna dvotrećinska većina poslanika Skupštine Srbije.

– Socijalistička partija Srbije neće odbiti razgovor o izmeni Ustava. Po našem shvatanju, predsednik Tadić izneo je inicijalni predlog o kome bi trebalo da se izjasne sve parlamentarne stranke. Izmena Ustava je višedimenzionalno pitanje jer se Tadićeva ideja dotiče i načina izbora narodnih poslanika i regionalizacije Srbije – rekao je za „Politiku” šef poslaničke grupe SPS-a Branko Ružić.

Za razliku od SPS-a, Tadićevi koalicioni partneri iz G17 plus se po svemu sudeći osećaju pogođeni izjavom predsednika Srbije o„ malim strankama koje postavljaju uslove za ulazak u vladu”. Funkcioner G17 plus Željko Ivanji rekao je za naš list da bi eventualnim izmenama Ustava trebalo pažljivo pristupiti jer ukoliko predlog za promenu najvišeg pravnog akta Srbije ne dobije podršku u parlamentu, neće moći ponovo da bude stavljen na dnevni red u narednih godinu dana. On je objasnio da je prilikom usvajanja važećeg Ustava 2006. godine Srbija bila potpuno zaokupljena problemom Kosova i Metohije, tako da „bitna životna pitanja nisu na pravi način obrađena”.

– Naravno da ima puno problema koje je potrebno preispitati. Međutim, zašto bi samo broj poslanika i male stranke bili tema? Ako ćemo tako, onda možemo razgovarati i o pitanju imuniteta funkcionera, za koji smatram da je preširok, ali i o načinu izbora predsednika republike. Sva ova pitanja mogu biti uređena na različite načine – kazao je Ivanji.

Sa druge strane, u Novoj Srbiji kažu da je način na koji je prošle nedelje izglasan rebalans budžeta u Skupštini Srbije „nedvosmisleno pokazao da male stranke imaju potencijal da ucenjuju”, i da to u praksi i čine. Potpredsednica Nove Srbije Dubravka Filipovski rekla je za „Politiku” da je „i pored te činjenice, izjava predsednika Srbije, na kojoj su mu zamerili i njegovi koalicioni partneri, zapravo marketinški potez kojim pokušava da se skrene pažnja sa mnogo bitnijih problema”.

– Podsetila bih da je Ustav Srbije usvojen ne tako davno, 2006. godine, i to poprilično širokim konsenzusom među parlamentarnim strankama. Pitanje je da li za njegovu eventualnu izmenu danas uopšte postoji dvotrećinska većina u parlamentu, ali i da li su Srbiji trenutno potrebni troškovi održavanja referenduma na kome bi izmene Ustava bile potvrđene – rekla je Filipovska. Ona je objasnila da je „Tadićev predlog deplasiran” i zbog činjenice da su troškovi Skupštine Srbije zanemarljivi u odnosu na ukupne troškove države.

Zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Dragan Todorović takođe smatra da je Tadićev predlog marketinški trik i da je „očigledno da je DS u velikim problemima čim je ovakav predlog iznesen na videlo”.

– Sam izbor teme bi, međutim, mogao predsednika Tadića da dovede u još veću nepriliku. Kako to da se toga setio sada, a ne onda kada je formirana vladajuća koalicija od tolikih stranaka koje se u njoj nalaze? Pa neće smanjenje poslanika doneti boljitak Srbiji, već odgovorna i sposobna vlada koja će pronaći rešenje za izlaz iz trenutne krize – rekao je Todorović. On, takođe, smatra da „svako dalje potezanje pitanja decentralizacije može biti fatalno po Srbiju”.

– Znamo do čega je dovelo svojevremeno uspostavljanje autonomnih pokrajina. Daljom decentralizacijom Srbija naša država bi bila svedena na beogradski pašaluk – ocenio je Todorović.

Marko Albunović
objavljeno: 03/05/2009

Poslednji komentari

Sekula Timotijević | 04/05/2009 13:36

Пре смањења броја посланика, предлажем господину Председнику да смањи број министара, помоћника и државних секретара од тренутног броја 300 на, рецимо 150, да укине свеколике агенције као парадржавне органе, којих има преко стотину. То све може да уради без промене Устава и демагогије на ту тему.
Што се тиче предлога за регионализацију Србије, то је већ исувише озбиљна тема да би је Председник покретао својим ''Писмом''. Шта значи регионализација Србије по Тадићевом предлогу? Значи цепање србије на регије(покрајине). Касније ће те регије ући у федералну Србију, вероватно са правом опредељења, до отцепљења. Позната матрица зар не. Брозова тактика. Федерација ће бити стабилна док на њеном челу буде Борис Тадић. Пред одлазак са трона, формираће Председништво Федерације Србије. Наредни след догађаја је негде већ виђен.

Ivan Srpskadijaspora USA  | 04/05/2009 16:13

Samo jos to treba dase menja opet ustav.Pokojni Djindjic da zna pozvaobi TITA da odma otvori"Goli Otok"da ponovo radi za OVE politicare koje pljackaju narode bivse Jugoslavije i Srbiju.Ovi nemaju milosti za narod,Kakav Bre novi Ustav?Kadaje trebao 2000godine vamaje trebalo 4-5 godina da donesete USTAV a trebao jos 2000god.Sada svako Ko dodje na Vlast da"sara-pise-cvrlja"neki Ustav?Nije To za predsednike da odlucuje vec Narod na referendumu i skrese takve politicare One kojise neplasu narodasu diktatori.Kakav Ustav sada?Gledajte IZVOZ i PRERADU HRANE odradite zastoste izglasani.

Зоран Старчевић  | 04/05/2009 18:44

Што се регионализације Србије тиче, њени окрузи су већ мање-више познати. Пошто Србија није ни Швајцарска ни Немачка, децентрализација која не води сепаратизму једино има смисла на нивоу округа. Ако се еуропејцима то више свиђа, могу округе звати кантонима, а окрузи у Србији су следећи: севернобачки (Суботица), западнобачки (Сомбор), јужнобачки (Нови Сад), севернобанатски (Кикинда), централнобанатски (Зрењанин), јужнобанатски (Панчево), сремски (С. Митровица), мачвански (Шабац), колубарски (Ваљево), златиборски (Ужице), моравички (Чачак), шумадијски (Крагујевац), подунавски (Смедерево), браничевски (Пожаревац), борски, поморавски (Јагодина), зајечарски, рашки (Краљево), расински (Крушевац), нишки, пиротски, пчињски (Врање), јабланички (Лесковац), топлички (Прокупље) и косовско-метохијски.