Ostali sportovi

Čavić dodaje još jednu disciplinu

Svetski i evropski prvak na 50 delfin i svetski i olimpijski vicešampion na dvostruko dužoj stazi namerava da krene u lov i na medalju na 50 slobodno

Kovači medalja: Andrea di Nino, Milorad Čavić i Petar Popović (Foto M. Antić)

Ne računajući medalje iz takozvanih malih bazena Milorad Čavić već ima lepu zbirku. On je evropski i svetski prvak na 50 delfin, a na dvostruko dužoj stazi je olimpijski i svetski vicešampion. Uz to drži rekorde našeg kontinenta u obe discipline, a na 100 delfin je bio i svetski rekorder.

– Veoma sam zadovoljan učinkom na Svetskom prvenstvu. Ali, sada, osećam da mogu više. Ne znam samo da li je u pitanju to što nisu obe zlatne, nego je jedna srebrna, ili što ih nema više. Najverovatnije ću ubuduće plivati i 50 slobodno, jer smatram da i tu imam čemu da se nadam – otkrio je Čavić na jučerašnjem razgovoru s novinarima u Gradskoj skupštini u Beogradu.

Sa 25 godina i iskustvom osvajača medalja sa svih najvećih takmičenja naš as se sigurno u takav poduhvat ne bi upustio s grlom u jagode. Dakle, možemo da očekujemo da svoju riznicu, a time i srpsku, obogati sa još više medalja.

A o tome šta su ove dosadašnje medalje donele našem plivanju Čavić je rekao:

– Verovatno nisam potpuno svestan koliko to znači za Srbiju, mada prema onome što sam video na proslavi u Beogradu ima pokazatelja na osnovu kojih može da se zaključi koliko to narod ceni. Problem je, međutim, što ne znam šta da kažem deci koja se okupe da uzmu autogram od mene. Nema plivanja bez bazena, to je elementarni uslov. Pa zbog toga je Beograd i ispao iz trke za domaćina Svetskog prvenstva 2013. Stvarno je čudo u kakvim je uslovima Nađa Higl postala svetski prvak. Pitam se kako bi tek plivala da je u istoj poziciji s plivačicama iz zemalja koje nemaju takve probleme. Možda bi postavila i svetski rekord. Nadam se da će država da učini nešto, ali kako sada stvari stoje to neće biti uskoro.

O Čavićevim podvizima na 50 delfin (zlato na evropskom i svetskom prvenstvu) nekako se ne primećuju pored 100 delfin, iako tu ima medalje manjeg sjaja (srebro na olimpijskim igrama i svetskom prvenstvu). Razlog je rivalstvo s Majklom Felpsom, najboljim sportistom na svetu u olimpijskoj 2008. godini. Čini se da poraz od Čavića Amerikanac ne bi podneo onako sportski kao neuspeh na 200 slobodno u Rimu kada ga je u finalu pobedio Nemac Paul Biderman.

Očigledno je da je od onog finala u Pekingu, kada je hronometar presudio drugačije od oka, Čavić glavni Felpsov suparnik. Trka na 100 delfin je bila ne samo glavni izazov za obojicu, nego, slobodno se može reći, i za sav plivački svet na šampionatu u Rimu.

– Felps ni kada je pre svetskog prvenstva postavio svetski rekord nije plivao 50 metara ispod 23 sekunde i zato mi je taktika bila da tu napravim prednost, koju neće moći da nadoknadi. Međutim, kada sam okrenuo video sam da je razlika između mene i njega mnogo manja nego što sam očekivao, pa mi je bilo jasno da će biti problem da sačuvam prvo mesto – objasnio je Čavić.

Za razliku od Pekinga gde nije bio nepoznat plivač, ali nije bio među favoritima u Rimu je situacija bila sasvim drugačija. U Večnom gradu je on bio taj koji je prvo morao da se odbrani od lovaca na skalpove velikih, a onda da misli o dvoboju s Felpsom, koji čak, posle Čavićevog svetskog rekorda u polufinalu (50,01), možda prvi put u karijeri nije važio za favorita.

– Pritisak je bio strahovit. Tenzija je bila takva da sam osećao mučninu. Ali, takav je sport – kazao je Čavić, koji je, ipak, nadvladao sve teškoće.

Naš najbolji plivač je odao zahvalnost Gradskom sekretarijatu za sport, Udruženju banaka Srbije, Elektroprivredi Srbije, banci „Inteza”, „Multikomu”, Lutriji Srbije i ”Grand motorsu”. U ime Sekretarijata za sport grada Beograda Aleksandar Kovačević je kazao da će plivanje uskoro dobiti mnogo bolje uslove. Kao primer je naveo revitalizaciju olimpijskih bazena na „25. maju” (sada „Muškatirović”) i „11. aprilu”.

Čavićev menadžer i stručnjak koji ga je otkrio i uveo u naše plivanje Petar Popović je sada, kao direktor „Muškatirovića” svojevrsna garancija da će taj objekat zaista biti nov podsticaj za razvoj plivanja kod nas.

I. Cvetković

-----------------------------------------------------------

Veliki izazov za trenera

Posle Olimpijskih igara u Pekingu Milorad Čavić se preselio u Evropu. Pošto u Srbiji nije imao odgovarajuće uslove za trening otišao je u Italiju da se priprema za Svetsko prvenstvo u Rimu. Radio je s Andreom di Ninom, čiji se plivački kamp seli po Apeninskom poluostrva, a ove godine je bio u San Marinu.

– Bio je veliki trenerski izazov da se radi s Miloradom Čavićem, jer je on već bio veliki plivač. Ali, nisam se plašio, jer u mom kampu ima još dobrih plivača – rekao je Di Nino o svojoj saradnji s našim najboljim plivačem.

-----------------------------------------------------------

Milorad Čavić dobio stan

Ono što su mnogi obećavali skoro šest godina konačno je ispunjeno. Milorad Čavić, svetski šampion u plivanju, dobio je svoj stan, zahvaljujući akciji Fonda B92 „Čavića za komšiju”. Najbolji srpski sportista biće komšija stanarima zgrade u ulici Nedeljka Gvozdenovića 50. Junak iz Rima je u društvu svog menadžera Petra Popovića i trenera Andree di Nina došao na Bežanijsku kosu, gde mu je Veran Matić, glavni i odgovorni urednik „B92”, uručio ključeve.

– Zahvaljujem svima koji su mi omogućili da konačno imam dom u Srbiji. Sada ću ovde imati svoj mir i provoditi najviše vremena kada sam u otadžbini. Bilo je mnogo obećanja, mislim da je prošlo šest godina kada su počele sve te priče. Veoma sam srećan i sada mi ostaje da uz pomoć majke i devojke opremim stan – istakao je evropski rekorder na 100 delfin.

Stan od 84 kvadrata Čavić je dobio na doživotno korišćenje. U projektu su učestvovali sledeći donatori: „Simpo”, Građevinska direkcija Srbije, „Keramika Mladenovac”, „Keramika Espana”, Kompanija „Polimit”, Kompanija „Minoti”, „Eglo rasveta” i Kompanija „Sika”.

– Veoma je važno da postoji međusobna inspiracija. I sam Milorad je rekao da ga je za svetski rekord inspirisala Nađa Higl, sigurno su svi zajedno inspirisali vaterpoliste... Strašno je važno da širimo pozitivnu zarazu. Nadam se da ćemo ovim gestom nastaviti sa širenjem te zaraze uspeha i pozitivnih gestova, a i da ćemo uspeti da stvorimo institucionalne uslove za razvoj talenata, profesionalaca i amatera, ali i da ćemo stvoriti infrastrukturu da rezultati ne budu iznenađenja – istakao je Veran Matić.

A prvi Miloradov gost, pored mnogobrojnih novinarskih ekipa, bio je predsednik Srbije Boris Tadić. Predsednik je svojim autoritetom pomogao da jedan od najboljih plivača današnjice dobije stan.

– Upoznao sam Milorada 2002. godine kada su mi plivački stručnjaci rekli da će biti veliki šampion. Drago mi je što su bili u pravi. Dobro je što se u Srbiji uspostavlja normalan red stvari i što ljudi koji su nas ovoliko zadužili dobijaju stanove. Želim Čaviću da se dobro oseća u svojoj kući. Njegovi uspesi su inspiracija za sve nas. Takođe hteo bih da čestitam i njegovim trenerima, jer bez njih ovako visoki dometi ne bi bili mogući – istakao je Tadić.

Najbolji srpski plivač u istoriji i predsednik Srbije su obišli stan, a onda više od 15 minuta razgovarali o događanjima u Rimu.

Milorad Čavić je postao domaćin. Njemu dragi ljudi sada znaju gde mogu da ga posete.

V. Todorović

objavljeno: 05/08/2009

Poslednji komentari

Илија Чворовић | 04/08/2009 23:53

Што се тиче олимпијског базена унутар С.Ц. "11 април", од управника сам сазнао следеће.
Како сваке године долази нека државна/градска делагација да обећа обнову тог базена. Сада је иначе у том базену терен за тенис.
Како се самом С.Ц. "11 април" , не исплати да плаћа одржавање тог базена, и када би га неко ревитализовао.
Трошкови су огромни, и само за грејање зими је потребно 350 литара дизела на сат. Што значи само 3500 евра дневно је потребно за грејање. Плус трошкови спасилаца и теткица који су потреби, па испадају трошкоци које они не могу да зараде од карата. Иначе С.Ц. "11 април", живи само од сопствених прихода, као доходно предузеће.
Значи ако држава Србија или град Београд не субвенционише за одржавање базена, нема од њега ништа.
Значи ни огроман новац за поправку и обнову тог затвореног олимпијског базена није довољан, треба решити спонзорство за даљи рад.
Значи у условима ове економске кризе од олимпијског базена у С.Ц. "11 април" нема ништа!
Обећавају опет безвезе.

m  | 05/08/2009 08:51

nadamo se,ovde u srbiji,da je ovo pocetak da se ocigledne i prave vrednosti nagradjuju.na zalost nisu sve vrednosti svakome ocigledne...zato javnost mora da se obuči i vaspita.ko ce to da radi?ko ce to sve da preuzme na sebe?potrebni su idealisti,strasni ljudi,kreativni,radni...a ne ziheraši,politikanti i kompleksaši.jedino sa takvom mentalnom i fizičkom higijenom ćemo se osećati bolje,sem onih koji prosperiraju samo u mutnom,zakulisnom i nekulturnom-nesportskom.