Srbija
Holanđani i Horgošani zajedno prave sir
Jačanje farmi i proširenje prerađivačkih kapaciteta dva su cilja na koje je usmeren Centar za razvoj agrobiznisa Horgoša
Horgoš – Skromnoj zemljoradničkoj porodici Turi iz Horgoša život se znatno promenio nakon što su proveli desetak dana u porodici sličnog životnog stila u Holandiji. Pre odlaska u inostranstvo imali su 17 krava, danas su farmu proširili na 80 grla, čije mleko predaju lokalnoj mlekari u Horgošu.
Boravak porodice Turi u Holandiji samo je jedan od konkretnih rezultata aktivnosti Centra za razvoj agrobiznisa Horgoš koji vodi Peter Mojzeš.
Za potrebe USAID-a pre nekoliko godina radio sam analizu stanja u poljoprivredi u koju je bilo uključeno 206 sela u 100 opština. Zaključak do koga smo došli je da ratari nemaju dovoljno informacija o tome kako treba da unaprede svoja gazdinstva i kome da se obrate za pomoć. To je bio povod da mi u Horgošu osnujemo Centar koji će pomoći poljoprivrednicima. Sada okupljamo 87 članova i trudimo se da budemo pravi servis, kaže nam Mojzeš.
Mojzeš kaže da poljoprivreda nije uspela da prati promene na tržištu i da je ratarima potrebna pomoć da razvijaju posao. Centar se usmerio na razvoj farmi, ali i malih prerađivačkih kapaciteta, pre svega u mlekarstvu. Posredstvom programa pomoći Evropske unije, ali i Holandije koja subvencioniše aktivnosti svojih penzionisanih stručnjaka, u Horgošu je boravilo nekoliko vrsnih znalaca koji su unapredili posao.
– Porodica koja je boravila u Holandiji imala je prilike da se uveri da su tamo proizvođači i prerađivači cenjeni građani, ugledne porodice, da rade stabilno i bez nervoze, i da lako mogu da planiraju svoje poslovanje jer imaju saradnike u ministarstvu koji od njih traže savet – prepričava Mojzeš utiske.
Stručnjaci iz Holandije koji su boravili u Horgošu, živeli su sa porodicama kojima su pomagali, analizirali kako rade, i na kraju izveli zaključak da su ovdašnji poljoprivrednici vredni, ali da se posao odvija neracionalno, uz veliko rasipanje radne snage i nepotrebne investicije.
– Nije važno od čega je štala, već da je funkcionalna i higijenski besprekorna jer tu počinje proizvodnja jedne od posebno osetljivih životnih namirnica – mleka – kaže Mojzeš.
Cilj Centra za razvoj agrobiznisa je i da osnaže male mlekare koje postoje u ovom i okolnim naseljima, jer su oni otkupljivači mleka sa malih farmi za koje nisu zainteresovane velike mlekare. U Holandiji, prema iskustvu koje su sada stekli, proizvodi ovakvih malih pogona prodaju se na gradskim pijacama i predstavljaju poseban lokalni brend. Izgradnja takvog prepoznatljivog lokalnog znaka cilj je i Horgošana.
– Od 10 farmi koje su ušle u naš program, osam je dobilo HASAP sertifikat kojim se garantuje kvalitet. Međutim, nama je i dalje potrebna podrška jer mali proizvođači mleka ne mogu da investiraju u farme sa kojih nabavljaju mleko, nego im tek garantuju opstanak. Ipak, znatno smo povećali proizvodnju pa sada sa teritorije Kanjiže, Horgoša i Malih Pijaca, dnevno se isporučuje 25.000 litara mleka – kaže Mojzeš.
Trenutno rade na poboljšanju kvaliteta sira i većoj efikasnosti u preradi. Sugestija stručnjaka iz Holandije je da za kilogram sira treba da utroše 10 litara mleka, trenutno im treba 12 litara, što znači da treba povećati kvalitet mleka, a to onda opet znači da prerađivač treba da kroz cenu pomogne farmeru da ulaže u svoja grla, kaže Mojzeš.
Ovaj entuzijasta je uveren da u malim mestima kao što su Kanjiža, Horgoš i okolna sela postoji dovoljno kapaciteta da iznedre prepoznatljive sireve koji bi mogli da se prodaju u celoj Srbiji, ali i da se ponude strancima koji prolaze Koridorom 10 na specijalnim tezgama.
Aleksandra Isakov






