Srbija

Srpska trobojka u Hitlerovom zavičaju

Ratko Vukićević iz Guče poslao našu zastavu u Braunau, da bude postavljena na jarbol pored humke njegovog dede

Vukićevići, Ratko i Miloš, na groblju logora Braunau

Guča – U Dragačevu je, za ratnih godina, bio običaj da se pokraj druma u zavičajnom selu podigne krajputaš svakom meštaninu koji je za navek ostao na nekom bojnom polju, i ne zna mu se večna kuća ili je daleko. Tako su Milan Vukićević i njegov sin Ikodin dobili kameni beleg pored druma u svojim Milatovićima, dok su im kosti ostale u Gornjoj Austriji, tokom Prvog svetskog rata.

– Pre deset dana prvi put sam bio na dedinoj humci, u gradiću Braunau na reci In, koja razdvaja Austriju i Nemačku. Na vojničkom groblju, iznad zajedničke kosturnice, odskora postoji i pravoslavni krst, pored kojeg smo ja i moj sin Miloš zapalili voštanice za pokoj duša – kaže za „Politiku” Ratko Vukićević iz Guče, unuk Milanov.

On pripoveda da su preci, Milan i Ikodin, pali u ropstvo na početku Prvog svetskog rata i više nisu videli Srbiju. Kad je vojna završena, Crveni krst Austrije poslao je rodbini u Milatoviće cedulju na kojoj stoji da su Vukićevići umrli od tifusa u logoru Braunau. U sledećem, Drugom svetskom ratu, sa zemljom je bilo sravnjeno i groblje gde su pokopani, i obnovljeno je tek 2005. godine.

Tada su postavljena obeležja za sahranjene vojnike, pravoslavce, Jevreje i muslimane, s pravoslavnom krstom na mestu gde počivaju zemni ostaci Srba i Rusa. Kroz logor Braunau tokom Prvog svetskog rata prošle su hiljade zarobljenika – procene su od 12.000 do 40.000 – a na logoraškom groblju sahranjeno je 739 Rusa, 637 Italijana, 30 Austrijanaca, 15 Srba, četvorica Mađara i 12 nepoznatih vojnika.

– Na jarbolima se vijore zastave rečenih država, samo srpske nema. Pitao sam grobljanskog upravnika zašto, a čovek je samo raširio ruke i rekao mi: „Niko nije doneo.” Tražio sam njegovo odobrenje da ja postavim jarbol i srpsku trobojku, ali mi je odgovorio: „Nema potrebe da se mučite, sve ću ja da obavim ako mi obezbedite vašu zastavu, i snimak ću da vam pošaljem” – prepričava Vukićević razgovor sa nastojateljem iz Braunaua.

Preduzetnik iz Guče juče je od jedne naše šivare dobio trobojku dugačku četiri metra, spakovao i poštom poslao u Braunau, rodno mesto šefa nemačke države i nacističkog vođe Adolfa Hitlera.

– Ljubazni policajci objasnili su nam gde je Hitlerova rodna kuća, ali nismo imali želju da je posetimo. Na povratku iz Austrije rodila mi se zamisao koju ću ostvariti. Sliku iz Braunaua, sa lepo uređenog vojničkog groblja, doneću i postaviti na ulazu u naše groblje u Milatovićima, da se zajedno sa zemljacima podsećam kako treba čuvati uspomenu na pretke. I da bismo promenili tradiciju po kojoj je groblje mesto na kome se opijamo o Zadušnicama.

Vukićević veli, još:

– Svi znamo čija je dužnost bila da odnese srpsku zastavu na ovo vojničko groblje, ali ne mogu da se raspravljam. Lakše mi je bilo da kupim zastavu, pošaljem je i zamolim Austrijanca da je namesti.

G. Otašević
objavljeno: 14.06.2012.

Poslednji komentari

Проф. др Миладин М. Шеварлић | 14/06/2012 05:05

И поред трагичне чињенице да су две генерације Милан и његов син Икодин Вукићевић, уместо у родним Милатовићима или барем у родној Србији окончали своје животе у логору у Аустрији, Божја правда им је подарила да им хумке на том стратишту заједно посете мушке главе из две генерације њихових наследника - Ратко и Милош - отац и син који у Гучи и широм Србије важе за пољопривредне стручњаке и угледне привреднике у производњи и пласману кромпира. А као пословни партнери цењени су и у Холандији - земљи светском рекордеру по вредности извоза пољопривреде по хектару, по пољопривреднику и по становнику. Добри домаћини, признати стручњаци и успешни привредници - отац и син - Ратко и Милош Вукићевић, мада би са Костом (другим сином и братом) били "у пуном саставу", заслужују поштовање и похвале за пијетет према својим претцима. А новинар Политике Гвозден Оташевић честитке за још једну изузетну тему и изванредан текст - оставштину за наук садашњим и будућим генерацијама свих српских домаћинстава.