Svet

Evropa na raskršću: ko ostaje, ko odlazi

Neizvestan kurs EU podstiče oprez na svetskim berzama

Evropski politički vrh Foto Rojters

Predsednik Evropske investicione banke je Nemac. Predsednik Evropske banke za obnovu i razvoj je takođe Nemac. Direktor Evropskog fonda za stabilnost opet je Nemac. Glavni kandidat za sledećeg predsednika Evrogrupe je nemački ministar finansija.

Stolovanje Vernera Hojera (EIB), Tomasa Miroua (EBRD), Klausa Reglinga (EFSF) i Volfganga Šojblea direktna je potvrda uticaja koji Berlin danas ima na finansijski profil „briselske familije”.

Koliko sledeće sedmice, nakon izbora u Grčkoj, Francuskoj, Italiji i pokrajini Šlezvig-Holštajn, nemački model strogoće za Evropu biće na velikom ispitu.

„Kako Evropa vidi sebe za 10 godina? Šta je evropski plan za dalju sudbinu evra?“, upitao se Mario Dragi, predsednik Evropske centralne banke nakon sednice saveta guvernera ECB u Barseloni.

Predvođen najjačom evropskom ekonomijom, „Blok 27” nema odgovor na Dragijevo pitanje.

Neizvestan ishod kvarteta izbora i vidno odsustvo sloge oko dalje zajedničke budućnosti EU tera globalne institucionalne i privatne investitore na primetno povlačenje iz Evrope.

MMF ne zna kada će poslati delegaciju na dalje pregovore sa Atinom, verovatno tek kada bude jasan profil nove vlade, najavio je Geri Rajs, direktor u MMF-u.

Uoči izbora 6. maja grčki birači sve su naklonjeniji strankama koje najavljuju prekid saradnje sa MMF-om i EU, ili makar reviziju uslova „tekućeg dužničkog ropstva”.

Istovremeno, norveški državni investicioni fond rasprodao je u petak sve hartije od vrednosti Irske i Portugalije, ratosiljao se velikog dela obveznica Italije, Španije i drugih članica evrozone i uložio pozamašna sredstva u akcije Brazila, Meksika i Indije.

„Dugoročni investitori veoma cene predvidivost tržišta na koje ulažu. Evropa ne ostavlja takav utisak, evrozonu posebno čekaju ozbiljni strukturalni i monetarni izazovi“, upozorava Ingve Slingštad, izvršni direktor Investicionog fonda Norveške banke.

Da li će sledeći predsednik Francuske biti zadovoljan da naredni predsednik Evrogrupe (Žan-Klod Junker je najavio povlačenje u junu) bude nemački kandidat, osvedočeni zagovornik stezanja kaiša zarad finansijske stabilnosti?

Hoće li Velika Britanija glasati protiv najavljenih bankarskih reformi, na kojima toliko insistira Brisel? „Ličio bih sebi na idiota kada bih glasao za te promene“, izjavio je Džordž Ozborn, britanski ministar finansija, u četvrtak na jalovoj maratonskoj sednici o budućim pravilima rada 8.300 banaka unutar EU.

„Stigli smo do prekretnice: ko ostaje, a ko odlazi“, uzvratio je Mišel Barnije, evropski komesar za finansijske poslove.

Ako Evropa želi čvrstu fiskalnu zajednicu sa desetogodišnjim razvojnim planom, dalji transfer suvereniteta je neizbežan. Vlade evropskih država treba da ambicioznije sastave programe privrednog rasta, to ne može da učini Evropska centralna banka”, smatra Mario Dragi.

Koliko će EU zbiti redove, i po čijem receptu, biće jasno i pre leta.

Tanja Vujić

objavljeno: 06.05.2012

Poslednji komentari

i ja tako mislim | 06/05/2012 10:51

@Aleksandar Mihailovic
Rekao bih da tu postoji jedan mali problem, naime te zemlje u razvoju koji se utrkuju koja ce nas pre uzeti za partnera bas te zemlje najvise saradjuju sa EU i bas radi te saradnje i napreduju.

stevan Vucetic | 06/05/2012 21:44

Ideja o ujedinjenoj Evropi,je vrlo stara,a icijative o modalitetima ujedinjenja je diktirala najmocnija sila Nemacka,dok je Velka Brtanija ispoljavala manju zainteresiranost za nju,,ali nije bila ni protiv.Ratne opcije"ujedinjenja"su se pokazale neostvarivim,pa su kao takovei definitivno napustene.Sto se tice ulaska Srbilje u to'bogato"i dobro organizirano drustvo stavovi su podeljeni.Jedni bi da se pridruzimo Istoku,koji je trenutno u vecoj ekonomskoj ekaspanziji u odnosu na druge asocijacije,a drugi bi,da prihvatimo Zapadnu opciju.Pri tome se gubi iz vida da Srbija i nije bas neka atraktivna i lepa udavaca,vec naprotiv vise lici na drzavu sa neuredjenom infrasrukturom,u razvoju ekonomski zaostalu,pravno neuredjenu sa umrezenim kriminalom i korupcijom sirih razmera,demokratske zasade nisu pustile dublje korjenje i sl.Dakle,vracamo se na vec staru tezu,koja je,da ako zelimo da udjemo u bolju familiju moramo,"ulepsati"nase drustvo bez gore navedenih natruha,i"udavacu"dobro"nasminkati"

Bonn Berlin | 09/05/2012 20:02

@ Stevan Vucetic, procitajte govor V. Cercila koji je drzao u Cirihu 1945 ili 1946 godine. Bio je za ujedinjenje Evropskih zemalja, samo je posle toga izgubio vlast na izborima.