Svet
Za oporavak privrede 450 milijardi dolara
Predsednik SAD traži od Kongresa da usvoji paket mera kako bi se otvorila nova radna mesta, izgradila infrastruktura i omogućio veći izvoz
Vašington – Firme koje zaposle nove radnike dobiće znatne poreske olakšice, Amerika će krenuti u obnovu svoje infrastrukture, izgradiće se mostovi, putevi, škole i bolnice, nezaposlenima će biti produžene beneficije, masa nepotrebnih propisa će se uprostiti kako bi američki proizvodi mogli lakše da se izvezu po svetu, najbogatiji će morati da plaćaju veće poreze nego do sada.
Barak Obama je u „velikom govoru” pred oba doma Kongresa i pred nacijom u udarnom vremenu u četvrtak uveče zatražio od kongresmena da se okanu partijskih uskogrudosti i da hitno usvoje paket od skoro 450 milijardi dolara, kako bi se otvorila nova radna mesta u SAD, gde se nezaposlenost približava alarmantnom nivou od deset odsto.
„Usvojite ovaj zakon”, ponavljao je sa govornice i zahtevao da se zarad izlaska iz krize prekine sa „političkim cirkusom u Vašingtonu”.
Obama je obećao da će obići svaki kutak zemlje kako bi običnim ljudima objasnio dobrobiti novog projekta za otvaranje radnih mesta.
„Bio je to onaj stari Obama”, smatraju mnogi komentatori koji su se setili njegovih sjajnih oratorskih bravura kada je kretao u osvajanje Bele kuće 2007. Govor je ocenjen kao uspešan početak izborne kampanje za drugi predsednički mandat.
Plan koji je Obama najavio zahteva nove troškove iz budžeta, što je dodatni izazov za specijalni komitet Kongresa zadužen da usaglasi smanjenje budžeta za 1.500 milijardi dolara u narednoj deceniji.
Ukoliko bi se zakon o radnim mestima usvojio, komitet bi morao da van svog mandata nađe nove uštede od još 450 milijardi dolara. Prema izvorima iz Bele kuće, koje citiraju agencije, već sledeće nedelje nacrt novog zakona će biti upućen Kongresu na usvajanje.
Kao najsmeliji element Obaminog plana ocenjuje se predlog smanjenja poreza kojim se finansira penzijski program. To bi olakšalo život desetinama miliona zaposlenih, ali i milionima poslodavaca.
Otpočinjanjem javnih radova, za koje je predviđena suma od 105 milijardi dolara, Amerika bi dobila moderniju infrastrukturu koju kao „svetska sila zaslužuje”, a još 50 milijardi dolara rezervisano je za naknade nezaposlenima.
Predsednik SAD traži takođe da se po svetu više prodaju produkti sa oznakom „napravljeno u Americi”
„Sada je vreme da se raskrči put do niza trgovinskih ugovora koji bi američkim kompanijama omogućili da prodaju robu u Panami, Kolumbiji, ili Južnoj Koreji, dok bi istovremeno pomogli radnicima čiji je posao ugrožen globalnom konkurencijom”, rekao je Obama .
„Ako Amerikanci mogu da kupuju ’kiju’ i ’hjundai’, želim da vidim narod u Južnoj Koreji kako vozi ’fordove’, ’ševije’ i ’krajslere’”, rekao je predsednik SAD osvrćući se na posustalu američku automobilsku industriju.
Kako se predizborna kampanja zahuktava, teško je predvideti da li će se usvojiti ovaj ambiciozni zakon, koji po oceni analitičara nije dovoljno razrađen iako je efektno i atraktivno izložen.
Zakon ima dosta toga što se može dopasti i republikancima i demokratama, ali nema dovoljno razrađen plan o tome kako da se za ovu lepu sliku nađu pare, smatraju analitičari.
Oni ne veruju da će ga Kongres usvojiti, ali veruju da je Obama otpočinjući kampanju uradio pravu stvar: našao je „lošeg momka”, to je sada Kongres, pošto su demokrate već upotrebile večitog krivca za sve što je zadesilo Ameriku, Džordža V. Buša.
Obama je postavio zamku republikancima iz koje više neće moći lako da izvuku nogu. Ukoliko glasaju za zakon, pružiće predsedniku i demokratama šansu da poprave svoj poljuljani rejting. Ukoliko ga odbiju, biće krivi za produženje krize.
Pitanje je, vajkaju se komentatori, koliko sve to razume običan čovek bez posla, i da li pamti da je Obama došao na mesto predsednika kada su svi elementi krize i recesije već bili ugrađeni u temelje sistema.
Poslednji komentari
Javni radovi (masovna obnova infrastrukture, izgradnja mostova, puteva, škola i bolnica), pa cak i "vojni radovi" vise ne pomazu u resavanju ekonomskih kriza i povezanih drustvenih kriza. Jer, uzrok ove krize nezaposlenosti se sada nalazi u automatizovanoj trzisnoj privredi ili tehnoloskom kapitalizmu. Masine, automati, kompjuteri i roboti zamenili su milione ljudi-radnika i smanjili troskove proizvodnje, prvenstveno, iskljucivanjem nadnica. Isklucivanjem nadnica smanjila se potrosnja, smanjivanje potrosnje smanjilo je proizvodnju, i tako u krug.
Ko ne veruje u napred receno neka ode na mesto izgradnje novog auto-puta, ili u neku od preostalih fabrika (npr. u Vranju ili Kragujevcu), i sopstvenim ocima se uveri kako su brojne masine, automati i roboti "neutralisali" klasicnu radnu snagu.
Mislim da se ovakim oblikom ekonomske krize ne moze upravljati klasicnim metodama. Smatram da se ona moze resiti samo korenitom, globalnom reformom drustveno-ekonomskog poretka u svetu.
kako moze tehn napredak da bude uzrok krizi crni moj inzinjeru ...uzrok USA i globalne krize je svesna i podmukla emisija laznog, kreditnog novca kojim su emiteri akumulirali moc, unistili konkurenciju i prevazisli drz granice da bi postali vlasnici svega sto realno vredi ( zlata, zemljista, realnih proizv kapaciteta isl.). Kada radnik ukrade 10.000 ide u zatvor par godina, a kada neko ukrade 1000 milijardi postaje savetnik Predsednika, guverner i sl. E to je osnovni uzrok svake propasti - korozija drustva favorizovana od istog tog drustva u fancy vasaru tastine koji je placen delicem tog novca, na osnovu naopakog sistema moralnih normi. Ne brinite i mi smo u trendu.
450 -Milijardi = nema problema STAMPAJU se!!!!






