Ostali komentari

Kako kontrolisati nezavisne

Napadi na guvernera i ustavni sud nisu izum ovdašnjih političara

Naši političari uglavnom nemaju mnogo razumevanja za radnezavisnihdržavnihinstitucijakoje ih, prema zakonu i potrebi, kontrolišu i na koje, osim primene nezakonitog pritiska, ne mogu uticati. Najpre zbog toga što njihovi nosioci, afirmisani stručnjaci i nezavisne ličnosti sa integritetom, po zakonu ne mogu biti politički aktivni, dakle ni pod uticajem političkih stranaka ili interesnih grupa.

Zato je bilo potrebno puno napora i izgubljenog vremena da se, u procesu demokratizacije društva i pod uticajem primera iz razvijenih zemalja, pristupi osnivanju i, naročito, obezbeđenju samostalnosti i nezavisnosti u radu zaštitnika građana, jednakosti polova, prava na pristup informacijama od javnog značaja, za zaštitu od mobinga i takozvanih duvača u pištaljku. U dosadašnjoj praksi, pokazalo se da ih aktuelne vlasti, bez obzira na politička opredeljenja, a sve uz zaklinjanje u demokratiju, nerado i teško biraju ali zato rado smenjuju.

Treba se prisetiti reizbora poverenika zainformacije od javnog značajakoji je, i pored nesumnjivog uspeha u radu i mnogihpriznanja,skoro izboksovan. Zna se i zašto! Nadati se, iako teško, da neće biti isti slučaj s reizborom zaštitnika građana kome ovih dana ističepetogodišnji mandat.

Valja isto takokonstatovati da agencije, kao nezavisne (vladine) institucije – uglavnom nisu opravdale svrhu svog osnivanja,ali ih vlasti ljubomorno neguju jer im se ne mešaju u posao a, uz to, obezbeđuju velikibroj mesta za zadovoljenje kadrovskih potreba stranaka na vlasti.

Još je zanimljivijiali i mnogo ozbiljniji položajtradicionalnihnezavisnihdržavnihinstitucija, kao što su guverner nacionalnebankei Ustavni sud, čiji supoložaj, ovlašćenja i nezavisnost u radu regulisani najvišim pravnim aktom države.

Guverner NBSuživa Ustavom garantovanu nezavisnost, obezbeđuje finansijsku stabilnost i može biti smenjen samo pod zakonom strogo utvrđenim uslovima.U našoj demokratskoj praksi to, nažalost, ne važi.Četvrtom,posle 2000. godine guverneru, preti prevremen prekid mandata.Naduvavanjem inače ozbiljnih finansijskih teškoća, pod pritiskom zahteva grupe privrednika za nenamensko trošenje deviznih rezervi, nepromišljenih populističkih obećanja dolazeće vlade, potrebe stranaka za obezbeđenje sopstvenih kadrova, kao i navodnim propustima guvernera, vrši se psihološko-politička priprema za njegovusmenu.On, prema izjavi mandatara IviceDačića, „ne mora da ostane do kraja mandata ukoliko ima nesaglasja sa drugim državnim organima”.

Drastičan je slučaj promptnih, negativnih reakcija i neprimerenih napada na Ustavni sud zbog njegove ocene o neustavnosti nekih odredbizakona o nadležnosti AP Vojvodine, kao i odlukeo reizboru sudija. Zaboravlja se pri tomda položaj suda podrazumeva i njegovo pravo da ne udovoljisvima, ali i na poštovanje teinstitucije.

Naš problem ne čini lakšim što sveto nije izum ovdašnjih političara.Oni, između ostalog,samo ponavljaju greške naših susedaMađara koji su bez uspeha napali ustavni sud da bi obezbedili pravni osnov za neuspeli pokušaj smene guvernera i neke druge neustavne promene. Nedavno je i rumunski premijer, uz oslonac na skupštinsku većinu, izvršio izmene u Ustavnom sudu kako bi obezbedio uslove za smenu predsednika republike.U oba slučaja, Evropska unija je energično reagovala, izrekavši i novčanekaznezbog nepoštovanja sopstvenog ustava i evropskih vrednosti.

*Diplomata u penziji

Jovan Ilić
objavljeno: 19.07.2012

Poslednji komentari

Dejan R. Popovic, dipl. inz | 19/07/2012 08:44

"Valja isto takokonstatovati da agencije, kao nezavisne (vladine) institucije – uglavnom nisu opravdale svrhu svog osnivanja, ali ih vlasti ljubomorno neguju jer im se ne mešaju u posao a, uz to, obezbeđuju velikibroj mesta za zadovoljenje kadrovskih potreba stranaka na vlasti", pise autor u gore navedenom tekstu.

Pa kakva je onda razlika u polozaju i ulozi drzavnih organa i organizacija (agencija) u bivsem jednopartijskom sistemu i sadasnjem visepartijskom sistemu? Skor nikakva. I u jednom i drugom sistemu partija upravlja sa svakim "nezavisnim" republickim organom, organizacijim ili agencijom: ranije jedna, samo-regulisana i koordinirana partija - SKJ, a sada, u demokratskom drustvu, brojne, ne-regulisane i ne-koordinirane partije - SNS, DS, SPS, itd. i tsl. Drugim recima, ranije se radilo o telu (drzavi) sa jednom, jednomislecom glavom (partijom), a sada se radi o vise, visemislecih glava (partija). I to je to, sto bi deca rekla.

zardos ns  | 19/07/2012 13:28

Kako postovati USS kada donosi besmislene odluke.Pre svega bi da ukida dostignute elemente ljudskih prava. Kada se pogleda koja se vlast upravo formira, sve lici na aveti iz proslih, devedestih. Zato nije ni cudo sto pokusavaju da im se odmah dodvore, da ne bi ispali iz kompozicije !