Šarena strana

Pričam ti priču

Disko za debeljuce

Ulaznica za noćni klub je konfekcijski broj veći od 56

(Srđan Pečeničić)

„Klub Bauns je jedan od najpoznatijih klubova u svetu”, piše na zvaničnom sajtu lokala smeštenog na Long Biču u Kaliforniji. Nastavak rečenice ukazuje da se razlikuje od ostalih mesta za izlazak: „Mnogi ljudi imaju višak kilograma ali im to ne smeta da budu srećni i da se dobro zabavljaju. Naš klub je pravo mesto za to”. Ovde su dobrodošli svi. Želimo da pomognemo da se svi osećaju jednako dobro i da se niko ne oseća da je iz „druge klase”.

Subota ili svako drugo veče, kada radi, u Bauns se ni po čemu ne razlikuju od drugih klubova. Uz muziku koju puštaju najpoznatiji di-džejevi Amerike i sveta svi đuskaju, u ritmovima hitova. Plesači na podijumu ili oni koji više vole da ispijaju koktele uz šank, međutim, nose garderobu koja prelazi standardne konfekcijske brojeve.

U ovu diskoteku mogu da uđu samo osobe sa viškom kilograma. To ih ne sprečava da budu ponosni niti da se stide ni kada im se uz lično ime doda pridev debeo, jer iskreno kažu da je „debelo kul”.

U Americi, mahom u Kaliforniji, u San Dijegu pa dalje obalom ka San Francisku, sve se više propagira bolje prihvatanje u društvu osoba sa viškom kilograma. Traži se jednak tretman i osuda diskriminacije prema onima koji se ne uklapaju u standardne mere.

Pre pokretanja ovog ali i klubova za gojazne širom Amerike, zabave su se uglavnom ugovarale preko Interneta.

Krupne zgodne žene i krupni lepi muškarci (na engleskom se koriste skraćenice BBW i BHM) od juna 2004, kada je Bauns otvorila Liza Marija Garbo, i sama vlasnica većih proporcija, rado se okupljaju u Baunsu.

Liza je počela da radi kao maneken za proizvođače garderobe nestandardnih dimenzija, kasnije je postala televizijsko i radijsko lice a posle otvaranja kluba upustila se u borbu protiv diskriminacije po osnovu težine.

Neki posetioci kluba su čak i posle dijete nastavili da dolaze u ovaj klub.

Sa druge strane, ne samo da mršavi postavljaju pitanje da li se ovakvim adresama postiže nešto drugo što je važnije od same zabave? Odnosno da li se podstiču gojazni da takvi ostanu. Prema nekim istraživanjima, čak trećina odraslih u SAD ima višak kilograma. Gojaznost predstavlja ozbiljan problem i utiče na pojavu dijabetesa, srčanih i drugih bolesti. Broj gojaznih se u odnosu na 1985. udvostručio, a nova istraživanja pokazuju da će u roku od devet godina broj gojaznih dostići 43 odsto, odnosno da će se sa debljinom boriti oko 103 miliona odraslih Amerikanaca.

A. Cvetićanin
objavljeno: 19/12/2009