Šarena strana
Pričam ti priču
Pravila za hvatanje „krivine na poslu”
Okretanje kompjuterskog ekrana od drugih, uticaj da radni prostor postane odbojan i primena neprijateljskog ponašanja neke su od preporuka za stvaranje barijere među kolegama a sve u cilju da se što manje radi.
Nedavno se u Americi pojavila knjižica sa ovim korisnim savetima. Priručnik „Kako se relaksirati a ne biti otpušten” delo je Stenlija Binga, namenjen je svima koji u vreme recesije i straha od gubitka posla mnogo rade a misle da im je neophodan predah i malo „hvatanja krivine” na radnom mestu.
Bing nudi pomalo ironične savete kao pomoć radnicima u iznalaženju načina da rade manje bez ikakvih posledica.
„U novoj knjizi radi se o pokušaju da se svima omoguće prava koja često koriste šefovi”, kaže Bing za Bi-Bi-Si, a kod nas prenosi agencija Beta, dodajući da je najvažnije „preživeti i izbeći dolazak na spisak za otpuštanje”.
Među predstavljenim strategijama su i one da se u preuzimanju kontrole nad sopstvenim poslom, životom i vremenom koriste trikovi kojima, kaže Bing, pribegavaju i šefovi: delegiranje zadataka, odsustvo sa posla, iskorišćavanje drugih. .. To ne čudi, jer je uzimanje šefa za primer i „na nišan” već poznato. Prethodno delo ovog autora ima naslov „Direktorski trikovi, ili kako biti u penziji a još uvek raditi”.
U savetima je i onaj da se postane, prema rečima autora, „virtuelna ličnost”, odnosno kako da se stvori iluzija virtuelnih vrata.
Ako su vrata na kancelariji privilegija šefova, svakona svom radnom mestu, koje je mahom u nekoj velikoj prostoriji, može da napravi njihovu „virtuelnu verziju”.
Kako? Na primer, okretanjem kompjuterskog ekrana od drugih ljudi, činjenjem radnog prostora odbojnim za druge i negovanjem neprijateljskog ponašanja prema drugima.
„Moguće je stvoriti barijeru. Iskoristite stalak za novine, neku biljku. Mladi ljudi znaju da neodržavanjem lične higijene izgrade nešto nalik toj barijeri”, piše Bing.
Osoba koja ovome pribegava ne pokušava samo da se sakrije već i da stvori iluziju izdvojenosti, posebnosti i da, drugim rečima, stavi naglasak na sopstvenu važnost. „Smisao života” svakog dobrog direktora jeste, smatra Bing, „delegiranje”, odnosno postizanje cilja da ono što oni žele – radi neko drugi. To je osnova umeća „hvatanja krivina”.
Još jedno od umeća je „umešnost odsustvovanja”, odnosno dostizanje nivoa „virtuelne ličnosti”.
Nije, naime, malo onih koji ne uvažavaju osobe do kojih mogu lako da dođu. „Time što pokazujete da ste virtuelna ličnost vi automatski uveličavate značaj i poziciju”, kaže Bing. „Ovo su sjajna vremena za one koji žele da ih ’nigde nema’. Postoje blekberi uređaji, brojne spravice koje nam omogućavaju da učestvujemo na sastancima a da im pri tome fizički ne prisustvujemo. Dakle, da ne budemo u kancelariji.” „Pogledajte najviše direktore u firmama – niko faktički i ne zna gde se nalaze. I to je standard kome bi trebalo težiti”, zaključak je Stenlija Binga.






