Tema dana

Tri godine za legalizaciju

Velimir Ilić, ministar građevine i urbanizma, zamera lokalnim vlastima što ovaj posao koriste kao izvor zarade

„Mala Sicilija” u Beogradu: da li se problem divlje gradnje rešava novom divljom gradnjom (Foto D. Ćirkov)

Bespravno podignuti objekti u Srbiji moći će da se legalizuju po veoma povoljnim uslovima, rekao je Velimir Ilić, ministar građevine i urbanizma, najavljujući da bi taj proces mogao u potpunosti da bude završen u naredne tri godine. –Legalizacija će biti gotovo besplatna – kazao je Ilić Tanjugu objasnivši da će se plaćati samo minimalni troškovi za administraciju i geometre i to na dugoročne rate.

On je naglasio da lokalne vlasti moraju da shvate da legalizacija objekata za njih ne može da bude izvor zarade.

Građani će kada legalizuju objekte moći na osnovu njih da podignu kredite, na primer, za podizanje energetske efikasnosti, naveo je Ilić.

Ministar je naglasio da cena legalizacije zbog toga mora da bude takva da svaki građanin može da je plati uprkos teškoj ekonomskoj situaciji, zapretivši da će biti rušeni svi objekti vlasnika koji to ne budu učinili i pored tako povoljnih uslova.

Šta to znači? Aleksandra Damnjanović, pomoćnica ministra, objašnjava da će popusti propisani Zakonom o planiranju i izgradnji ostati isti. Vlasnici porodičnih kuća do 100 metara kvadratnih, u kojima živi četvoročlano domaćinstvo, dobiće popust od 99 odsto pri plaćanju naknade za uređenje građevinskog zemljišta. Na sledećih sto kvadrata im sleduje oprost od 60 odsto. Da bi ostvarili ove povlastice moraće da ispune sledeće socijalne uslove: da dokažu da su trajno rešavali stambeno pitanje, da nemaju drugu nepokretnost na području te opštine i da najmanje dve godine imaju prijavljeno boravište na adresi na kojoj se kuća ili stan nalaze.

Ukoliko ne ispunjavaju navedene uslove sleduje im popust od 60 odsto umanjenja na prvih 100 kvadrata. Svi, bez izuzetka, naknadu mogu da plate na rate sa rokom od 20 godina.

Ali ono što ministarstvo dodatno može da učini jeste da apeluje na lokalne samouprave da umanje osnovnu cenu legalizacije, odnosno naknade za uređenje građevinskog zemljišta.

– Ministarstvo ne može da propiše kolika će ta cena biti, jer je ustavno pravo svake opštine da sama odredi visinu naknade. Ali možemo putem preporuka da sugerišemo opštinama i gradovima da smanje osnovnu cenu. One treba da uzmu u obzir platežnu moć stanovništva. Očekivano je da na siromašnijem jugu ova cena bude niža nego na severu zemlje. U praksi se dešava drugačije. Neke opštine u startu odrede visoku cenu tako da je većini vlasnika bespravnih objekata i sa popustom legalizacija skupa. Dok druge opštine uopšte ne obračunavaju popust – objašnjava Damnjanovićeva.

Ministarstvo će zbog toga uvesti nadzor nad radom pojedinih lokalnih samouprava, najavljuje ona, što je kako kaže i zakonom propisano.

– Oformićemo pravni tim usko specijalizovanih stručnjaka za legalizaciju koji će pomagati opštinama. Davaćemo pravna mišljenja i tumačiti zakonske odredbe, jer smo na osnovu dosadašnjeg iskustva zaključili da najveći broj problema proističe iz lošeg čitanja zakona. Pomagaćemo im oko spornih pitanja i zajedno rešavati nedoumice oko imovinskih odnosa – kaže pomoćnica ministra građevine i urbanizma Aleksandra Damnjanović.

----------------------------------------------

Pojednostaviti procedure

Bespravno podignute objekte u Srbiji potrebno je legalizovati po što kraćoj i jednostavnijoj proceduri.I to tako da se oni koji rešavaju stambene probleme potpuno oslobode troškova, dok oni koji su objekte pravili iz komercijalnih razloga legalizaciju moraju da plate, izjavio je juče sekretar Odbora za građevinu Privredne komore Srbije Goran Rodić.„Tamo gde su stanovi pravljeni iz komercijalnih razloga – za prodaju ili izdavanje, legalizacija mora biti plaćena. U suprotnom bili bi oštećeni svi oni koji su legalno radili. Oni koji su dizali objekte na divlje, bez dozvole, kao poslovni prostor za prodaju i izdavanje, moraju da plate nadoknadu”, ocenio je Rodić za Tanjug.

On je ocenio da su dva osnovna parametra neophodna za legalizaciju – vlasništvo nad lokacijom i urbanistički uslovi. Ukoliko su ti parametri zadovoljeni nema razloga da se na dozvole čeka, već onaj ko je spreman da uloži novac treba što pre da počne sa poslom.Na legalizaciju u Srbiji čeka oko 700.000 objekata.

Pod terminom legalizacija objekata podrazumeva se naknadno izdavanje građevinske i upotrebne dozvole za objekat, odnosno delove objekta izgrađene ili rekonstruisane bez građevinske dozvole.

M. Avakumović
objavljeno: 21.08.2012.

Poslednji komentari

Sve legalno | 21/08/2012 17:46

Sad treba da platim takozvanu legalizaciju, (naknadno izdavanje gradjevinske dozvole), a ta dozvola izgleda da vazi samo 5 godina. Zakon me obavezuje da završim kuću za 5 godina, inače sve pada u vodu ( izdata gradjevinska dozvola posle pet godina više ne važi). Treba rešiti imovinske odnose sa mužem, treba platiti projekat, ali to košta,.. Da dignem kredit, ne mogu, [za stambeni kredit nemam uslova]. Podigla sam potrošački kredit sa zelenaškim kamatama koji uplavo otplaćujem.
Kuća nije zavrsena.
Nemamo izolaciju, zimi se smrzavamo, PLACAMO OGROMNE RACUNE. Sledi nam i placanje nekih kazni ako kuća nije enrgetski efikasna!
Ja očajna, ponestaje mi dah...
Moja koleginica vesela, doterana, sredjena, nasminkana

Sve legalno | 21/08/2012 18:05

Moja rođena sestra radila je u Ministarstvu odbrane 30 godina uplacivala u stambeni fond, i nije dobila pravo na korišćenje niti pravo na otkup stana.
Nije htela da gradi ilegalno. Umrla je kao PODSTANAR.
U Zakonu o nasleđivanju piše da se nasleđuju sva prava koja je ostavioc imao u trenutku smrti. Da li ja kao njen zakonski naslednik nasleđujem njeno neiskorišćeno stanarsko pravo i da li mogu da potražujem od Ministarstva odbrane ili novčanu naknadu na ime javnog duga prema mojoj pokojnoj sestri...? Advokat Predrga Bogojević iy Beograda imao je 3.000 ovakvih slučajeva i stigao je do Ustavnog suda još 1995? Da li je nekom poznato kakva je sudbina ovog spora oštećenih građana sa državom, oko javnog duga..
Da li pravnici misle, da je legalno da advokati ne prihvataju da se prilikom pokretanja ostavinskom postupka zabeleži i sestrinih 25 godina radnog staža, za koje vreme je uplaćivala u stambeni fond, a nije dobila stan, nego je umrla kao podstanar? Da li je ovo legalno ?

B G | 21/08/2012 21:18

Poznajem seljaka koji je prvi Dulićev poziv shvatio veoma ozbiljno i hteo je da legalizuje sve zgrade koje čine njegovo domaćinstvo. Bio je to proces u kojem su svi hteli da zarade,ali da ne rade.Do danas,seljak nije uspeo.Slične apetite i rezultat očekujem i od ovih koji su sada na vlasti.