Vesti dana

Dvadeset godina od Tjenanmena

PEKING – Kineske vlasti su pojačale kontrolu oko pekinškog trga Tjenanmen i udaljile ili stavile u kućni pritvor brojne bivše disidente uoči 20-ogodišnjice brutalnog suzbijanja prodemokratskih protesta 4. juna 1989, prenose agencije.

Na svim kontinentima od Sidneja do Londona i Pariza, Vašingtona i Hongkonga održaće se komemoracije u sećanje na nastradale, ali u samoj Kini očekuje se uobičajena zaglušujuća tišina o tom događaju, koju će možda samo prekinuti neke izolovane akcije.

Disidenti u zemlji su pod stalnim nadzorom ili su poslati „na svež vazduh” van grada. Neki će možda u četvrtak obući belo, u znak žalosti, na poziv njihovih kolega koji žive u izgnanstvu, piše agencija Frans pres.

Zatvoren je pristup blogovima, internet forumima i drugim internet sajtovima kao što je sajt za slanje poruka Tviter i za razmenu slika Flikr da bi se sprečile diskusije o sutrašnjoj 20-gogodišnjici.

Strane TV stanice koje stižu preko kabla kao Bi-Bi-Si, Si-En-En i francuska TV5 takođe su blokirane.

Vladini internet nadzornici zatvorili su preko 6.000 sajtova za poruke na koledžima i univerzitetima da bi onemogućili razgovoro o događajima 1989, naveo je Informacioni centar za ljudska prava i demokratiju sa sedištem u Hongkongu.

Snimateljima i fotografima nije dozvoljen pristup Trgu Tjenanmen bez specijalne dozvole, a novinari koji su probali da razgovaraju s disidentima privedeni su na nekoliko sati informativnog razgovora u policiji.

Pobuna iz 1989. koju je vojska ugušila u krvi 3. i 4. juna, i dalje je tabu tema u Kini.

Nikad nije napravljen zvaničan izveštaj o broju mrtvih kojih je prema procenama gradskih vlasti u Pekingu bilo 241, dok aktivisti za ljudska prava procenjuju da ih je bilo više hiljada.

Studentski protesti iz 1989. godine brzo su pridobili podršku profesora, radnika, funkcionera i građana Pekinga i drugih gradova. Počeli su sredinom aprila i okupili desetine hiljada do čak miliona Kineza koji su na ulicama tražili demokratizaciju zemlje.

Pokret koji su kineske vlasti proglasile za „kontrarevolucionarnu pobunu”, trajao je sedam nedelja pre nego što je bio nasilno ugušen uz pomoć tenkova. Dogodilo se nezamislivo, narodna vojska je pucala na narod.

Studenske vođe Vang Dan, Vuer Kaiksi i Čai Ling, danas su u izgnanstvu. Bivši kineski lider Džao Cijang, smenjen i osuđen zbog protivljenja nasilju protiv studenata i demonstranata, umro je u kućnom pritvoru 2005.

Svet je odmah posle brutalne akcije kineskih vlasti osudio i izolovao Kinu, ali kada je ubrzo zatim Kina najavila ekonomske reforme, vrata sveta su joj ponovo bila otvorena.

Bivši studentski vođa Čai Ling koja živi u izgnanstvu se uoči 20-ogodišnjice brutalne akcije na Tjenanmenu oglasila saopštenjem, pozivajući da se oslobode politički zatvorenici, da se sprovede nezavisna istraga tih događaja kao i da se dozvoli bivšim studentskim liderima da se vrate kući.

„Sadašnja generacija vođa koja ne snosi odgovornost (za brojne žrtve) treba da ima hrabrost da preinači presudu o protestima”, rekla je Čai u saopštenju koje je izdao Informacioni centar za ljudska prava i demokratiju.

Beta
objavljeno: 03/06/2009

Poslednji komentari

Петар Миловановић | 03.06.2009. 15:28

Догодило се незамисливо, народна војска је пуцала на народ, рече новинар Бете, а не рече нам ко то пуца на народ у Америци када се побуни против владавине вечитих династија, ага, бегова, деспота, тирана? Из Кине имамо бар некакве податке, али из Америке скоро ништа, само мирис барута и спаљених градских четврти, а после завлада вечита демократија!

mil luk | 04.06.2009. 00:31

Vreme je pokazalo koliko je ispravna bila odluka o razbijanju tih kvazidemokratski protesta koji su bili protiv Kine kao buduce svetske sile.Kna je pokazala sta znaci drzava i odgovornost drzavnika,inace bilo bi milioni zrtava da je uspela ta igra demokratizacije tipa unisti pa gradi po receptu prijatelja iz vana.

rale  | 04.06.2009. 11:14

Dobar deo bivsih studentskih voda je otisao u SAD, pa se po tome da zakljuciti i tko ih je instruirao za to.
Tko zna gde bi danas bila Kina da su uspeli? Ja sam gotovo siguran da ne bi bila ovako uspesna kakva je danas. Doslo bi verovatno do vecih sukoba, mozda dugogodisnjeg gradanskog rata koji bi je unazadio, a ovako je najuspesnija drzava na svetu, sa najbrzim napretkom upravo u razdoblju posle ovih dogadaja.