Spor između američkih državnih organa i kompanije „Epl”, koja odbija da otključa telefon napadača koji je sa suprugom ubio 14 ljudi u terorističkom napadu u San Bernardinu, dodatno je razbuktao ocene američkih tužilaca da je potez informatičkog giganta deo marketinške strategije za očuvanje ugleda brenda. U pismu u kojem od suda traži da što pre primora kompaniju na saradnju, Ministarstvo pravde pokušava da pridobije podršku javnosti i da ujedno pobije argumente Tima Kuka, prvog čoveka „Epla”, koji smatra da bi pristup ovom uređaju ugrozio samu tehnologiju enkripcije i bezbednost sadašnjih i budućih korisnika „ajfona”.
No, i pre ovakvih tvrdnji tužilaca provejavala su mišljenja da će se i ovaj slučaj, koji je pokrenuo široku raspravu o granici između očuvanja privatnosti i zaštite nacionalne bezbednosti, završiti poput stotina prethodnih kada je ne samo proizvođač „ajfona”, već i druge tehnološke kompanije, bespogovorno ispunjavao zahteve države prosleđujući im različite podatke o korisnicima. Na sumnje da nije reč o iskrenoj brizi za privatnost, već o pokušaju da se sačuva poverenje u najpopularniji tehnološki brend među Amerikancima ukazuju najmanje dve stvari. Najpre brojni prethodni slučajevi u kojima je ne mareći za lične podatke „Epl” postupao po zahtevima državnih organa, a onda i tvrdnje pojedinih kompjuterskih stručnjaka da je u smartfon moguće provaliti a da sistem enkripcije ne bude ugrožen. Takvu tvrdnju izneo je, između ostalih, i Džon Mekafi, tvorac prvog komercijalnog antivirus programa, koji je javno obećao da će pojesti svoju cipelu ukoliko u roku od tri nedelje ne otključa sporni „ajfon”. Mekafi se pita zašto sam Ef-Bi-Aj to ne uradi, ali podržava mišljenje Tima Kuka da bi slabljenje šifrovanja i kreiranje ključa imalo dalekosežne posledice.
Međutim, ono što navodi na pomisao da je Kuk u pravu kada kaže da bi otključavanje ovog uređaja ugrozilo tehnologiju enkripcije kod svih ostalih „ajfona”, jeste sam zahtev Ef-Bi-Aja. Jer, ukoliko bilo ko drugi zaista može da provali u ovaj zaštićeni pametni telefon, zašto bi istražitelji toliko insistirali da to bude baš proizvođač, iako se ta adresa čini najlogičnijom. Osim ukoliko nije reč o nečemu drugom: znajući da se američke bezbednosne i obaveštajne službe žestoko protive enkripciji od njenog uvođenja u septembru 2014, ovaj slučaj čini se kao dobar test i naročito zgodan da baš na njemu država pokuša da slomi otpor kompanija iz Silicijumske doline i pridobije na svoju stranu mišljenje javnosti o ovoj temi.
Da nije reč o terorističkom činu u kojem je stradalo 14 ljudi i koji je izazvao revolt Amerikanaca, država ne bi ni mogla da računa na podršku građana u zahtevu prema „Eplu”, pogotovo kada se zna raspoloženje javnosti o državnom nadzoru nakon otkrića Edvarda Snoudena. Slična bi, međutim, mogla da bude i računica „Epla”: podaci ubijenog teroriste iz „ajklauda” (servisa za čuvanje podataka na internetu, u oblaku) već su stavljeni državi na raspolaganje, a priča o ugrožavanju tehnologije enkripcije može da zainteresuje milione ponosnih vlasnika „ajfona”.
„Epl” procenjuje da trenutno 90 odsto „ajfona” ima fabričku ili nadograđenu tehnologiju enkripcije
Iako se još ne nazire rasplet ovog slučaja, a gotovo da se niko i ne usuđuje da prognozira ishod, nekoliko je mogućih scenarija: da se „Epl” predomisli i otključa telefon; da umesto njih neko drugi provali u uređaj; da spor završi pred Vrhovnim sudom ili čak da se donese zakon koji će omogućiti pravljenje ključa za enkripciju. Prvo saslušanje pred sudom zakazano je za 22. mart.