Po svemu sudeći, Beograd neće slediti primer Kragujevca koji je pre dva dana počeo da isplaćuje odštetu roditeljima čija su deca plaćala nezakonito visoku cenu vrtića. Gradonačelnik Beograda izjavio je juče za Tanjug da će Beograd sačekati sudske presude u slučaju preplaćenih boravaka u vrtićima i postupiti u skladu sa tim presudama.
Dodao je da prate situaciju u Kragujevcu, ali i sudske sporove koje su pokrenuli roditelji protiv gradske vlasti koja je od 2010. godine naplaćivala nezakonito visoko učešće u ceni vrtića. Kako je naglasio, nijedan spor još nije okončan.
Roditelji četiri godine su plaćali gotovo četiri puta više boravak u vrtiću – 9.600 dinara umesto 2.600.
Ilija Lukić, roditelj i predsednik Saveta roditelja Predškolske ustanove Barajevo, pre dve godine pokrenuo je pitanje nezakonite naplate troškova za boravak deteta u vrtiću, a nakon toga oglasilo se Ministarstvo prosvete koje je naložilo lokalnim samoupravama da usklade svoje cene sa važećim propisima.
Osim Kragujevca ii Beograda, nezakonitu cenu vrtića plaćali su roditelji iz Subotice, Kruševca, Bora, Pančeva, Leskovca, Niša, Lučana, Aranđelovca…
Ipak, reč je o znatno manjim razlikama u ceni, tako je i eventualna odšteta koju roditelji iz ovih gradova očekuju značajno niža od one koja sleduje građanima Beograda. Grubom računicom može se utvrditi da je svako ko je plaćao najvišu cenu vrtića u prestonici oštećen za najmanje 200.000 dinara. Pod uslovom da ima jedno dete predškolskog uzrasta koje je bilo u vrtiću od 2012. godine. Kada se to pomnoži sa hiljadama dece čiji boravak u vrtiću nije bio regresiran, jasno je da je reč o stotinama miliona dinara. Ukoliko prestonica zaista bude čekala okončanje svih sudskih sporova moraće da isplati naknade i sudske troškove.
Grad Kragujevac za sada je jedini počeo da vraća novac roditeljima bez prvosnažnih sudskih odluka. Za obeštećenje oko 4.000 roditelja ova lokalna samouprva izdvojila je 100 miliona dinara. Na ovo podstakao ih je Pravni stav Vrhovnog kasacionog suda koji je usvojen prošlog meseca. Njime je potvrđeno da roditelji imaju pravo da traže naknadu štete jer cena boravka dece vrtićima u u pojedinim gradovima nije bila u skladu sa zakonskim odredbama. Vrhovnom kasacionom sudu obratili su se osnovni sudovi radi ujednačavanja sudske prakse zbog velikog broja tužbi roditelja Srbije i različitih stavova sudija u pogledu pravnog osnova za ostvarivanje prava građana. Stav Vrhovnog kasacionog suda je da reč o nanošenju štete korisnicima usluga, ali da nema elemenata za delo neosnovanog bogaćenja. Samim tim rok za naknadu štete je tri godine od dana podnošenja tužbe. Primera radi, svi roditelji koji danas podnesu tužbu moći da naplate troškove vrtića od aprila 2013. godine do 31. decembra 2014. godine. Naravno, pod uslovom da dobiju sudski spor.
„Politika” je u seriji tekstova izveštavala o konstantnom kršenju propisa od strane lokalnih samouprava koje su naplaćivale učešće u ceni vrtića veće od 20 odsto. Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja i Zakon o predškolskom obrazovanju, koji su na snazi od 2010. godine, propisuju da: osnivači predškolskih ustanova, odnosno lokalne samouprave, moraju da obezbede 80 odsto sredstava za boravak svakog deteta u vrtiću. Tek od 1. januara prošle godine učešće roditelja u plaćanju boravka deteta u vrtiću usklađeno je sa zakonom.
Ipak, mnogi gradovi i opštine odugovlačili su sa usklađivanjem propisa sa zakonom čak i nakon nekoliko preporuka Ministrstva prosvete. Tako je roditeljima ostalo da pred sudom traže svoja prava pokušavajući da vrate pretplaćeni novac. Mnogi su se pridružili grupnim tužbama kako bi smanjili troškove suđenja. Prvostepene presude u korist oštećenih već su donete u Leskovcu i Nišu, a čekaju se pravosnažne odluke.
Kako nezvanično saznajemo u Nišu je pokrenuto stotinak tužbi, u Leskovcu oko 600. Jedan od roditelja iz Leskovca koji je tužio gradsku vlast, a želeo je da ostane anoniman, za dve godine pretplatio je vrtić za oko 30.000 dinara, dok je recimo u Nišu roditeljima svakog meseca naplaćivano oko 1.400 dinara više.
Iako je reč o nekoliko desetina hiljada dinara, mnogi građani su revoltirani bahatim ponašanjem gradskih čelnika koji su štitili lokalne budžete na štetu roditelja. Baš zbog toga rešili su da na sudu isteraju pravdu.