Posle jednogodišnje istrage, Evropska komisija podnela je tužbu protiv „Gugla” zbog zloupotrebe dominantnog položaja operativnog sistema „android”. Američkoj kompaniji stavlja se na teret da je sa proizvođačima uređaja sklapala ugovore kojima je na ovoj mobilnoj platformi favorizovala sopstvene servise, poput mapa, pretraživača i elektronske pošte („Gugl mape”, „Google search”, „Google chrome” i „Džimejl”), čime je prekršila antimonopolske zakone.
Kako tvrde regulatorna tela EU, uslov kompanije da proizvođačima dozvoli ugradnju bilo koje „Guglove” aplikacije bio je da na telefone unapred instaliraju ceo paket „Guglovih” servisa. Time je najveći svetski pretraživač interneta sprečavao konkurenciju da prodaje alternativnu verziju ovog operativnog sistema, sa sopstvenim aplikacijama, jer je „android” zapravo softver otvorenog koda, što znači da korisnici sami u njega mogu da ugrade programe i menjaju ga prema svojim potrebama. Ali, pošto su neki od ovih servisa, na primer „Guglov” pretraživač, već prilikom kupovine uređaja postavljeni kao podrazumevani (default), te izmene više nisu moguće.
„Konkurentan sektor mobilnog interneta je izuzetno važan za klijente i preduzeća u Evropi. Na osnovu rezultata dosadašnje istrage verujemo da ponašanje ’Gugla’ sprečava korisnike da koriste širi izbor mobilnih aplikacija i usluga, i da stoji na putu inovacijama drugih igrača”, navodi se u saopštenju evropske komesarke za zaštitu konkurencije Margarete Vestager.
Oko 80 odsto pametnih telefona u Evropi radi na „android” sistemu, a udeo „Guglovog” pretraživača na Starom kontinentu je oko 90 odsto. Samo prošle godine prodaja oglasa na „Guglovim” servisima donela je najvećem svetskom pretraživaču interneta prihod od 11 milijardi dolara
Američka kompanija je negirala ove optužbe, navodeći da su ugovori sa proizvođačima bili dobrovoljni.
Samo prošle godine prodaja oglasa na pomenutim „Guglovim” servisima donela je najvećem svetskom pretraživaču interneta prihod od 11 milijardi dolara. Zbog toga je za internet giganta iz Silicijumske doline od velikog značaja ishod ovog procesa, budući da bi mogao da mu nanese veliku novčanu štetu, jer je maksimalna kazna 10 odsto od globalnog profita, ili da ga natera da menja koncept koji mu je omogućavao ogromnu zaradu.
Ovom odlukom Brisela, „Gugl” se ponovo našao na udaru evropskih vlasti koje su ga pre godinu dana već optužile zbog toga što je u rezultatima pretraživanja interneta favorizovao svoj servis za kupovinu.
Stari kontinent nije jedino mesto na kojem vodeći svetski pretraživač interneta ima probleme sa poštovanjem zakona. Dan pre najnovije tužbe EU, kanadska antimonopolska agencija zaključila je da „Gugl” nije prekršio zakone o zaštiti konkurencije te zemlje. Istraga se odnosila na nekoliko aspekata poslovanja, ali utvrđeno je da nije bilo zloupotrebe dominantne pozicije koja bi naškodila konkurenciji. Za razliku od ovog slučaja, ranije je sud u Moskvi odlučio da kazni američku kompaniju zbog zloupotrebe dominantnog položaja u vezi sa platformom „android”, po istom principu kao i u jučerašnjoj tužbi EU.
Kako su ranije pisali mediji, i u SAD se vodi istraga protiv „Gugla” u vezi sa „androidom”, dok su optužbe o zloupotrebi pretraživača interneta za promociju sopstvenih proizvoda završene nagodbom.