Nasuprot čestim najavama rasta bankarskih kamata preduzimanim merama da se to dogodi, stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda tvrde da će doba niskih kamata potrajati. Prema rečima ekonomiste Boška Živkovića, MMF je ovu svoju tvrdnju u aprilskom „Izveštaju o globalnoj finansijskoj stabilnosti” potkrepio solidnom argumentacijom. Na predstavljanju novog broja „Makroekonomskih analiza i trendova”, on je kazao da je glavni razlog očekivanog dužeg perioda niskih kamata kombinacija nepovoljnih kretanja u razvijenom delu sveta – starenja stanovništva i usporavanja rasta produktivnosti.
Ukoliko se ova ocena MMF-a pokaže kao tačna, od nje će korist imati zemlje u razvoju. Niske kamate će pozitivno uticati na njihove privrede – rast investicija i produktivnosti. Na šteti će biti banke, naročito one u razvijenom delu sveta.
– Ovakva očekivanja su u suprotnosti sa očekivanjima učesnika na finansijskom tržištu – kaže Živković. – Reagujući na globalnu krizu, centralne banke razvijenog sveta su smanjivale bazne kamatne stope u zonu oko nule ili čak i ispod nule. Svrha ove politike bila je da se ubrza oporavak privrede i poveća stopa privrednog rasta. Nažalost, stope rasta nisu značajno uvećane, ali se otpor politici niskih kamatnih stopa pojačao, naročito iz sektora komercijalnog bankarstva.
MMF dokazuje da niske kamatne stope nisu samo reakcija na krizu, objašnjava autor jedne od tema u novom MAT-u. Vidljivo je da kamatne stope opadaju već gotovo tri decenije. Bez obzira na pokušaje da se ovaj trend promeni, kao što je nova politika američkih Federalnih rezervi (FED), MMF smatra, oslanjajući se na iskustvo Japana, da je još rano očekivati kraj perioda niskih kamatnih stopa.
Živković ukazuje da je iz finansijskog sektora bogatog dela sveta i do sada dolazio najjači otpor politici niskih kamatnih stopa. Dugo održavanje niskih kamata je veliki problem za finansijske organizacije, naročito za depozitno kreditne banke. Ako bi sadašnje stanje potrajalo na duži rok, MMF smatra da bi došlo do suštinskih promena u poslovnim modelima banaka, osiguravajućih kompanija i penzijskih fondova.
– Prva značajna promena, koja je u nekim zemljama već vidljiva, jeste da se kratkoročne kamatne stope izjednačavaju sa dugoročnim – predočava Živković. – Ova promena će smanjiti kamatne prihode banaka. Kompanije za osiguranje života i penzijski fondovi, koji su inače značajni igrači na razvijenim finansijskim tržištima, imaće problem sa isplatama premija i penzija. Komercijalne banke će pretrpeti najteže posledice. Pošto kamatne stope na depozite, među kojima je i štednja stanovništva, ne mogu dugoročno da se održavaju oko i ispod nule, profit banaka će se značajno smanjiti.
Najteže posledice će imati relativno male banke, napominje Živković, koje se finansiraju iz depozita i čiji je osnovni auto-put kredit. Tražnja za kreditima će se smanjivati. Ovaj proces je već naneo značajne „havarije” u bankarstvu Japana, na osnovu čijeg iskustva je MMF i formulisao prognozu.
Živković takođe ukazuje da bi nova kriza u bankarskom sektoru mogla da pokrene seriju negativnih posledica u fiskalnom i realnom sektoru. Multinacionalne bankarske mreže mogu brzo i sa pojačanim udarom da prenose poremećaj iz jedne u drugu zemlju. To znači da može doći do, kako kaže, značajne finansijske destabilizacije na lokalnom i na globalnom nivou.
MMF preporučuje kreatorima ekonomskih politika, ukazao je Živković, da održavaju stabilnost na dugi rok i da ne podlegnu pritiscima banaka da im se olakša položaj i da im ograniči sklonost da preuzimaju visoke rizike. Ovo se posebno odnosi na velike banke, koje na taj način mogu da zloupotrebe princip „previše veliki da bi bankrotirao”.