Kragujevac – U utorak, tačno u šest sati ujutru, u „Fijatu“ su stale sve mašine. Radnici, predvođeni Samostalnim sindikatom, stupili su u generalni štrajk i obustavili proizvodnju restilizovanog modela „500-L“. U štrajku je, kažu u sindikatu, više od 90 odsto radnika, njih oko 2.200 od ukupno 2.460 zaposlenih u kompaniji „Fijat-Krajsler automobili Srbija“. Ne štrajkuju službenici, takozvane „bele kragne“. Plaše se da će im u dosijeu biti upisane loše karakteristike.
Do potpune obustave proizvodnje u kompaniji, koja je naš najveći izvoznik, došlo je pošto je „Fijatovo“ poslovodstvo odbilo da ispuni radničke zahteve tokom pregovora koji su trajali šest meseci. Do dogovora sa sindikatom nije došlo ni posle dva štrajka upozorenja koja su održana prošlog petka i u ponedeljak, kada je proizvodnja obustavljana na sat vremena.
Nezainteresovanost vrha kompanije, da u obzir uzme potrebe radnika, koji od ukidanja jedne smene u ovo vreme prošle godine rade skoro duplo više, podgreva i spekulacije o mogućem (prevremenom) odlasku „Fijata“ iz Kragujevca. Ugovor koji je naša država sklopila sa Italijanima s jeseni 2008, ističe 31. decembra 2018. Tu mogućnost, s obzirom na posledice po grad i državu, niko zvanično ne želi da komentariše.
Šta traže „Fijatovi“ radnici? Prvo, da se napravi nova organizacija proizvodnog procesa. Fabriku je juna prošle godine, kada je ukinuta jedna (treća) smena, napustilo oko 750 radnika. Njihova zaduženja su pala na teret preostalih kolega koji sada, zbog povećanog obima posla, traže da im se povećaju plate: sa 38.500 na 45.000 dinara. Reč je o bruto iznosu. Predlog sindikata da se radnicima poveća plata za 60 evra, kako bi se približila republičkom proseku, menadžment kompanije je odbio. Što se administrativnih radnika tiče, oni primaju istu platu kao i 2012, kada je u fabrici pokrenuta serijska proizvodnja starog modela „500-L“.
Radnici traže i da im se isplate bonusi za ispunjen plan proizvodnje u 2016, kada je napravljeno oko 85.000 automobila. Plan za ovu godinu je isti, iako ima manje radnika.
U zahtevima sindikata našao se i onaj o regulisanju nadoknade za prevoz radnika do fabrike od 22 uveče do pet ujutru, kada nema gradskog prevoza koji je zaposlenima, inače, plaćen. Dešava se, kažu u sindikatu, da neki radnici, po potrebi, moraju da ostanu u fabrici i posle 22 sata, ili da dođu ujutru pre nego što prva smena počne sa radom.
Kompanija nije uvažila ni ove zahteve, pa je, prema rečima Zorana Markovića, predsednika Samostalnog sindikata u „Fijatu“, generalni štrajk „postao neminovnost“.
– Šest meseci smo ukazivale na nove, otežane okolnosti rada, koje su se promenile posle ukidanja jedne smene prošle godine, ali poslovodstvo i pregovarački tim, koji je formirala direktorka Silvija Verneti, nisu uvažili naše sugestije i predloge. Ni iz Ministarstva privrede do sada niko nije reagovao, a nije se oglasila ni Agencija za mirno rešavanje sporova – rekao je Marković na konferenciji za novinare, navodeći da je „sindikat bio strpljiv i konstruktivan“.
Na pitanje novinara da precizira kako se i koliko povećao obim posla nakon ukidanja jedne smene, Marković je, navodeći nekoliko primera, naglasio da se to najbolje može videti u pogonu montaže.
– Na jednoj poziciji tri radnika rade ono što su nekada radila četiri, a na drugoj, devet radnika sada radi 14 operacija. To je neizdrživo u jednom dužem periodu. Zato su radnici u proizvodnji stupili u štrajk. Ne štrajkuju službenici, jer se plaše da će im u dosijea biti upisane loše karakteristike sa kojima posle nigde neće moći da se zaposle. Strane kompanije, to je opšte poznato, ne vole bundžije – objasnio je ovaj sindikalni lider, naglašavajući da „Fijat” ne želi privremeno da angažuje nove radnike ni umesto 50 trudnica koje su otišle na bolovanje.
Da mnogo toga ne štima u kragujevačkoj fabrici govori i to što zbog malih plata „Fijat“ napuštaju najsposobniji inženjeri.
– Odlaze ljudi u „Simens“, a država je za obuku radnika i usavršavanje inženjera „Fijatu“ plaćala 1.000 evra po čoveku – otkrio je sindikalac Marković.
Konferenciji za novinare prisustvovao je i Jugoslav Ristić, predsednik Gradskog veća Saveza samostalnih sindikata, koji je poručio da je generalni štrajk u kragujevačkom „Fijatu“ samo početak borbe za radnička prava u Srbiji.
– Buđenje kragujevačkih radnika podstaći će i druge radnike u Srbiji. Stranim kompanijama konačno treba reći da ne želimo više da budemo jeftina radna snaga – naglasio je nekadašnji protivkandidat Ljubiše Orbovića u borbi za mesto predsednika Samostalnog sindikata.
Inače, u kragujevačkoj fabrici automobila, u kojoj naša država ima 33, a „Fijat“ 67 odsto kapitala, deluje pet sindikata, ali je reprezentativan samo Samostalni sindikat sa oko 1.200 članova. Prema rečima sindikalnih vođa, poljski i italijanski radnici u „Fijatovim“ fabrikama imaju dva do četiri puta veću platu od svojih kolega u Srbiji.
Nema politike
Protest kragujevačkih radnika zaposlenih u „Fijatu“ nema veze sa političkim prilikama u zemlji, izborom predsednika države i premijerke, naglasio je Zoran Marković. Kako je objasnio ovaj sindikalni lider, šestomesečni pregovori sa poslovodstvom kompanije okončani su nedavno, bez rezultata, a štrajk je legitimno i zakonsko pravo svih radnika.
Ukor inspekcije rada
Početak generalnog štrajka u fabrici automobila nije protekao bez trzavica. Poslovođe su od radnika tražile da se okupe izvan proizvodnog prostora, a sindikat je zahtevao da se zaposlenima omogući štrajk na radnom mestu, što je predviđeno našim zakonom. Inspekcija rada je, posle kontrole, rekla da je sindikat u pravu i poslovodstvu „Fijata“ sugerisala da se pridržava zakona zemlje u kojoj radi.
Kraj protesta u slovačkom „Folksvagenu”
Fabrika „Folksvagen” u Bratislavi obnovila je proizvodnju, pošto su radnici pristali da okončaju štrajk nakon šest dana, kada im je rukovodstvo ponudilo povećanje prosečne plate na 1.954 evra, a radnicima koji tek počinju i jednokratnu isplatu – 500 evra, prenosi Beta.
Istorijski prvi štrajk u fabrici u kojoj je prosečna plata dvostruko veća nego što je prosek za Slovačku, započeo je zato što su radnici tražili da koncern „Folksvagen” u toj svojoj uspešnoj i profitabilnoj fabrici polako počne da približava plate nemačkim.
Sindikati su tražili za radnike povećanje plata za 16 odsto, dok je fabrika nudila povišice od devet odsto, što su radnici odbili i od prošle srede su svoje smene presedeli ispred kapija fabrike a preko vikenda su ostali kod kuće.