Zemlje Evropske unije su možda izgubile 5,4 milijarde evra poreskih prihoda između 2013. i 2015. godine od „Gugla” i „Fejsbuka”, pokazuje izveštaj poslanika Evropskog parlamenta Pola Tanga, nadležnog za izradu predloga reforme korporativnih poreza.
Izveštaj je objavljen pre tri dana, uoči početka sastanka ministara finansija EU u estonskoj prestonici Talin, na kojem će razgovarati o tome kako da se povećaju porezi velikim onlajn kompanijama optuženim da premalo plaćaju u Evropi, izveštava agencija Rojters, a kod nas Tanjug.
Digitalne multinacionalne kompanije „minimiziraju ukupne poreske obaveze u EU usmeravajući sve prihode u zemlje članice s niskim poreskim stopama, kao što su Irska i Luksemburg”, navodi se u izveštaju ovog poslanika u Evropskom parlamentu. Dokument se prvenstveno odnosi na društvenu mrežu „Fejsbuk” i pretraživač „Gugl”, koji je sad deo „Alfabeta”, jer te dve američke kompanije najveći deo prihoda ostvarenih u EU knjiže u Irskoj koja ima nisku stopu poreza na dobit, što im omogućava da u plaćaju daleko niže poreze od onih koje daju u drugim delovima sveta.
„Gugl” plaća van EU poreze u visini devet odsto ostvarenih prihoda, a u uniji samo 0,82 procenta. „’Fejsbukovi’ porezi, izraženi kao udeo u prihodima ostvarenim van EU, iznose između 28 i 34 procenta, dok je u EU taj raspon nizak i kreće se između 0,03 procenta i 0,1 posto”, dodaje se u dokumentu.
Na osnovu toga, procenjeno je da su zemlje članice EU, izuzev Irske, izgubile između 5,1 i 5,4 milijarde evra poreskih prihoda između 2013. i 2015. Poslanik Tang je zadužen da u Evropskom parlamentu „progura” predlog poreske reforme, poznat kao zajednička poreska osnovica za preduzeća, čiji je cilj usklađivanje nacionalnih poreskih olakšica na dobit kompanija. On planira da uvede amandman koji bi naložio onlajn multinacionalnim kompanijama da plaćaju porez u zemljama EU u kojima su prisutne sa „digitalnom platformom” koja generiše najmanje pet miliona evra godišnjeg prihoda.
Postojeći propisi predviđaju da internet kompanije plaćaju poreze samo u onim zemljama u kojima su fizički prisutne i registrovane, bez obzira gde ostvaruju dobit.
Tangov amandman je sličan predlogu koji je sačinilo estonsko predsedništvo EU, a o kojem će ministri finansija EU razgovarati.