Smetaju li Evropi kineske investicije? Da li je Brisel, nakupio dovoljno straha da u svemu kineskom vidi nelojalnu konkurenciju? Tek što je rešen problem sa preuzimanjem smederevske „železare” od strane kineskog „Hestila” na red je došla pruga Beograd–Budimpešta.
Moguće nepoštovanje evropskih propisa razlog je što je Evropska unija pod lupu stavila izgradnju brze pruge između Beograda i Budimpešte, u okviru kineske inicijative „Pojas i put”. Na testu je finansijska održivost projekta vrednog nešto više od dve milijarde dolara (za koji je kineska Eksport-import banka obezbedila novac sa grejs periodom od sedam godina i kamatom od dva odsto) i da li se time krše zakoni EU prema kojima za velike saobraćajne projekte moraju da budu raspisani javni tenderi.
„Evropska komisija razmatra usklađenost ovog projekta sa EU pravilima”, rekla je Maja Kocijančič, portparolka Evropske komisije pre dva dana, na dan otvaranja šestog Samita 16+1 i dan uoči početka radova na pruzi u Beogradu.
Projekat modernizacije železnice dogovoren između Mađarske, Srbije i Kine 2013. već duže vreme se nalazi pod istragom Evropske komisije zbog mogućnosti narušavanja pravila EU o konkurentnosti.
Mada je na otvaranju samita u Budimpešti predsednik Mađarske Viktor Orban jasno najavio raspisivanje tendera, što je kineskoj agenciji Sinhua potvrdio i šef mađarske diplomatije Peter Sijarto. „Tenderska procedura trajaće oko šest meseci do godinu dana, a još dve godine biće potrebno za projekte i dozvole, pa se početak radova ne očekuje pre kraja 2020.”, rekao je Sijarto.
Govoreći o odnosima EU i Kine Kocijančičeva je rekla: „Format 16+1 dopunjava odnose koje imaju EU i Kina. EU nije deo tog formata, ali učestvuje kao posmatrač”.
Ona je dodala da je uloga Evropske komisije i Evropske službe za spoljne poslove da „podrže zemlje članice koje pripadaju tom formatu”, kao i da „pomogne usklađivanju aktivnosti sa usaglašenim EU–Kina odnosima”.
Poznavaoci evropskih zakona kažu da je osnovni fokus istrage Evropske komisije na Mađarskoj, koja kao zemlja članica u potpunosti podleže strogim evropskim zakonima o konkurentnosti. Istovremeno, Srbija, kao kandidat za članstvo, nije u punoj obavezi kada je EU zakonodavstvo u pitanju. U Briselu su više puta naglašavali da su u kontaktu sa nacionalnim vlastima država koje se nalaze u okviru projekta pruga Beograd–Budimpešta.
U slučaju da se dokaže kršenje EU zakona o javnim tenderima kazne mogu biti novčane i pokretanje procedure za prekid aktivnosti koje narušavaju EU zakonodavstvo.
Izgradnja brze železničke pruge između Beograda i Budimpešte za Kinu je prilično važna i predstavlja deo projekta povezivanja luke Pirej sa ostatkom Evrope, a u cilju efikasnijeg transporta kineske robe.
Istovremeno, deonica brze pruge između Beograda i Budimpešte trebalo bi da posluži kao primer da kineske kompanije mogu da grade u skladu sa najvišim EU standardima.
Ana Brnabić, premijerka Srbije, smatra da Evropska unija ne koči modernizaciju pruge Beograd–Budimpešta.
„Mislim da ne preispituju ovaj projekat, ali je važno da provere da li je u skladu sa svim pravilima EU što se tiče konkurencije. Mislim da će to biti sve u redu”, rekla je Brnabićeva za Tanjug.
Ona je podsetila da je slično bilo i sa „Železarom Smederevo”, koju je preuzeo kineski „Hestil”.
Sredinom aprila prošle godine, dva meseca pre nego što će biti stavljen potpis na prelazak smederevske „Železare“ u ruke kineskog „Hestila“, srpska delegacija je sa zebnjom išla u Brisel. Tamo je tokom nekoliko dana pregovora trebalo da ubedi EK da smederevska „železara” neće prodavati kineski čelik Evropi. Analizirane su i subvencije koje je Srbija davala „železari”, ali je EK nedavno saopštila da čeličana u vlasništvu „Hestila” ne treba da vraća državnu pomoć, koju je u prošlosti primala. Potom je Srbija u odvojenom procesu dokazala i da nije prodavala čelik u EU po damping cenama.
Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, smatra da EU pokušava na sve načine da ograniči uticaj Kine, jer je doživljava kao ozbiljnu konkurenciju.
– EU ima striktne zakone koji štite zemlje članice. Ona ne može da zabrani Kini da investira, ali može da usporava i ograničava projekte – kaže Savić.
Briselski portal „Politiko” u tekstu povodom Samita 16+1 u Budimpešti navodi da su u okviru kineskog programa „Jedan pojas, jedan put” ubrizgana finansijska sredstva u infrastrukturnu, logističku i transportnu mrežu „kako bi se kineskim proizvodima omogućio lakši ulazak na evropsko tržište”. „Kina godinama promoviše velike investicije i inicijativu 16+1 kako bi povećala svoj uticaj u zemljama centralne i istočne Evrope, ali su ti njeni napori u poslednje vreme upalili alarmno zvonce u Briselu, naročito zbog aktivnosti Pekinga na Balkanu”, navodi se u tekstu.
Da EU ima razloga za strah, pokazala je pre godinu i više dana na primeru britanske čeličane „Tata stil“, koju su Kinezi ugušili prevelikom ponudom jeftinijeg čelika. Do te mere da je indijski investitor najavio povlačenje sa engleskog tržišta i time u pitanje doveo 14.000 radnih mesta. Tada je Velika Britanija priznala da pola godine indirektno pomaže čeličnoj industriji, a proizvođačima su, kako je rekla, izašli u susret i kada je reč o antidamping merama, ali i kada je reč o ceni energenata.
Iz Brisela tada nije bilo opomene zbog državne pomoći, koja je u slučaju Srbije brižljivo analizirana da bismo dobili zeleno svetlo za prodaju „Železare” Kinezima. Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, koji smo potpisali sa EU, iznos državne pomoći ne sme da pređe 50 odsto buduće u ovom slučaju kineske investicije.