O tome kakve su mogućnosti da takozvani nordijski model bude primenjen na Balkanu, i to prvenstveno na polju pomirenja u regionu, nedavno je u Beogradu sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem razgovarao generalni sekretar Nordijskog saveta ministara Dagfin Hejbrojten. Kako procenjuju upućeni, saradnji među ovim zemljama kakvu imamo danas najpre je prethodila regionalna saradnja u oblasti zakonodavstva. O bilateralnim odnosima Srbije sa Danskom, Norveškom, Finskom i Švedskom, kao i o njihovim daljim perspektivama, za „Politiku” u narednih nekoliko dana pišu ambasadori ovih zemalja u Beogradu.

Davne 1917. godine, Kraljevina Srbija je imenovala prvog ambasadora za Dansku, a ovaj događaj mi uzimamo kao početak diplomatskih odnosa između naše dve zemlje. Ove godine stoga obeležavamo stogodišnjicu od uspostavljanja diplomatskih odnosa i meni je velika čast što sam deo ovih proslava.Veze između Danske i Srbije su uvek bile jake, a u prethodnih sto godina smo imali intenzivnu razmenu ljudi, znanja, dobara i kapitala. Jedan od najvažnijih ljudi koje bih spomenuo jeste doktor Vilhelm Teodor Melgor.
Kao član Danske medicinske misije u Prvom svetskom ratu, doktor Vili se, kako je od milošte bio zvan, brinuo o civilima u niškoj bolnici, a takođe je i išao u kućne posete po selima u okolini Niša. Redovno je i na dobrovoljnoj osnovi posećivao i dečje sirotište. S vremenom, doktor Vili je imenovan za glavnog doktora u bolnici u Kuršumliji gde je odabrao da živi do kraja života. Memorijalna tabla na kući u kojoj je živeo u Kuršumliji čuva sećanje na njega i njegovu pomoć Srbima.
Malo zatim su stigle tridesete godine i sobom donele sjajnu inicijativu u povoju – proširenje Beograda! Nekoliko danskih kompanija je učestvovalo u ovom projektu, postavljajući temelje opštine koju danas znamo pod imenom Novi Beograd. Uz mnoštvo danskih inženjera, danske kompanije su čak donele i buldožer koji je tako postao deo istorije Beograda.
Ovo su samo dva primera koji pokazuju da su odnosi između naših zemalja uvek uključivali posvećene ljude i jake kompanije, što je i sad slučaj. Danas, oko četrdeset danskih kompanija posluje u Srbiji, a očekujem da ih dođe još. Ima toliko toga što možemo uraditi zajedno – od poljoprivrede do vodoprivrede, od otpada do energije, od odbrane do zdravlja.
Posvećeni profesori i studenti danskog jezika na Univerzitetu u Beogradu takođe doprinose izgradnji naših odnosa, a postoje mnogi entuzijastični pojedinci i grupe koji učestvuju u razmeni znanja i kultura naših dveju zemalja – plesne trupe, džez orkestri, srednjoškolci i univerzitetski studenti na razmeni, pesnici, glumci i režiseri, pisci, profesori, vojno osoblje, diplomate i javni službenici.
Tokom moje službe u Beogradu, ambasada će pokušati da ojača trgovinsku razmenu, ali i da organizuje više projekata iz oblasti kulture i javne diplomatije. Sve ovo u cilju širenja znanja i prisustva Danske u ovom regionu. Danska je prijatelj Srbije i možete računati na našu podršku na putu ka Evropskoj uniji. Reforme koje Srbija sprovodi u ovom periodu će doneti koristi građanima i društvu u celini.
Za sto godina, verujem da će Srbija biti jaka, stabilna demokratija, otvorena za inovacije i gostoprimljiva kao što je to danas. Nadam se da će Danci i danske kompanije doprineti ovom razvoju.
*Ambasador Kraljevine Danske