Zbog respiratornih infekcija ovih dana su pune čekaonice domova zdravlja. Bolovi u grlu, kijavica, kašalj, iritacija i curenje sekreta iz nosa, malaksalost, povišena temperatura, samo su neki od simptoma ovih infekcija, a dešava se da građani „zarade” i bronhitis, upalu pluća, tegobe sa ždrelom… U velikom broju slučajeva, kada osoba odleži nekoliko dana, infekcija se povuče, ali postoji mogućnost pojave komplikacija zbog čega su prepune bolnice pacijenata koji moraju da budu priključeni na respiratore, odnosno veštačka pluća.
Profesor dr Aleksandra Dudvarski Ilić, iz Klinike za pulmologiju Kliničkog centra Srbije, kaže da kao i svake zime i ove godine primećuju povećan broj pacijenata sa respiratornim infekcijama. Niske temperature i češći boravak u zatvorenim prostorijama pogoduju padu imuniteta i širenju respiratornih infekcija. Najčešće su akutne infekcije gornjih disajnih puteva, ali se takođe javljaju i one koje pogađaju donje respiratorne organe (bronhije i plućno tkivo), koje su obično teže u svom kliničkom toku.
– U zimskim mesecima povećan je broj pacijenata sa teškim oblicima respiratornih infekcija, koji zahtevaju hospitalizaciju u jedinicama intenzivne nege. Ovi bolesnici su često na terapiji kiseonikom, a najteži slučajevi su na mehaničkoj ventilaciji – respiratorima. Teški oblici respiratornih infekcija mogu se javiti i kod hroničnih plućnih bolesnika, ali takođe mogu biti posledica i akutnih stanja, kod prethodno potpuno zdravih osoba. Od hroničnih bolesti, kod kojih dolazi do teških pogoršanja koja mogu zahtevati mehaničku ventilaciju (respirator) spadaju hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP), bronhijalna astma i plućna fibroza – pojašnjava dr Dudvarski Ilić.
Infekcija virusom gripa u najtežim slučajevima može dovesti do akutnog respiratornog distres sindroma (ARDS), najtežeg stanja u pulmologiji. Ovi pacijenti zahtevaju vrlo brzu reakciju zdravstvenog osoblja i priključivanje na respirator. Od ovakve komplikacije gripa su u naročitom riziku pacijenti koji boluju od hroničnih oboljenja, gojazne osobe, trudnice i stariji od 65 godina. Teške pneumonije, upale pluća, koje mogu da dovedu i do sepse, takođe se mogu komplikovati akutnim popuštanjem respiratornog sistema. Takvo stanje zahteva hospitalizaciju u respiratornim jedinicama intenzivnog lečenja.
– Simptomi zavise od osnovne bolesti koja je uzrokovala pogoršanje stanja, ali se najčešće javlja otežano i plitko disanje, kašalj, iskašljavanje, povišena temperatura, malaksalost, uznemirenost. Različito je vreme boravka u bolnici pacijenata sa komplikacijama respiratornih bolesti. Neki se oporave brže, dok je drugima potreban duži vremenski period za ozdravljenje. Pogoršanja hroničnih bolesti, naročito HOBP, češće se javljaju u zimskim mesecima, kod pacijenata koji ne koriste redovno savetovanu terapiju, i kod pušača. Učestalost pogoršanja zavisi i od težine bolesti: češći napadi se javljaju kod pacijenata sa najtežim oblicima bolesti – naglašava naša sagovornica.
Pacijentima sa hroničnim respiratornim oboljenjima savetuje se da redovno koriste terapiju koju im je propisao pulmolog. U zimskim mesecima treba izbegavati veće skupove u zatvorenim prostorijama, jer će se na taj način sprečiti prenošenje virusnih infekcija. Obavezna mera prevencije podrazumeva i češće pranje ruku, jer se virusne infekcije ne prenose samo kijanjem i kašljanjem već i rukovanjem i dodirivanjem zaraženih površina. Potrebno je unositi što više tečnosti i voća.