Subotica – Nakon dugih decenija propadanja, velelepna Sinagoga, izuzetni spomenik kulture u potpunosti je obnovljen. Otvaranju Sinagoge prisustvovali su predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Mađarske Viktor Orban. Obnova Sinagoge počela je ubrzanim tempom 2012. godine kada su republika, pokrajina i grad započeli obnovu fasada, a 2014. uključila se i Mađarska država i sa 2,2 miliona evra finansirala celokupnu obnovu izuzetne unutrašnjosti hrama.
Zbog toga što su se u obnovi hrama udružile tolike snage Isak Asiel, vrhovni rabin Srbije, rekao je da ovo više nije samo jevrejska Sinagoga, već je postala subotička Sinagoga: „Ovo je dubok i velik trenutak u kojem je zdanje jedne male zajednice postalo zdanje čitavog grada, zdanje koje je zbližilo Mađarsku i Srbiju, i grad i pokrajinu, i republiku, i ovo više nije samo nasleđe jevrejske zajednice, ovo je postalo nasleđe Subotice, Srbije, Mađarske, Evrope, sveta, Uneska.”
Sinagoga je podignuta početkom 20. veka i od sredine veka počelo je ozbiljno urušavanje zdanja koje je još pre nekoliko godina organizacija „Evropa nostra” uvrstila na listu sedam najugroženijih verskih objekata, a ovaj spomenik svetske baštine nekoliko puta je dospevao na listu najugroženijih spomenika kulture. Otvaranju obnovljene Sinagoge prisustvovao je i veliki broj diplomata i predstavnika javnog života grada.
„Ovo kulturno nasleđe je nešto što nas spaja, kulturna baština ne poznaje granice, ona povezuje Evropu i ovo je jedan od najboljih primera sve uspešnije saradnje Srbije i Mađarske. Ovo je kuća okupljanja, kuća molitve i kuća učenja, i njih ovde spojene u Sinagogi danas ponovo otvaramo”, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić govoreći u Sinagogi pred gotovo 900 zvanica. On je ocenio da će Sinagoga postati simbol saradnje i zajedništva.
„Podižući iznova ovako veličanstvene spomenike mi pokazujemo ne samo naš odnos prema prošlosti već i prema budućnosti ljudi sa ovih prostora, pokazujemo koliko smo blizu Evrope i koliko želimo da budemo njen deo, koliko toga možemo zajedno, udruženi ovim poduhvatima, i u sećanju na sve dobro i veliko iz naše prošlosti koje se baziralo na razumevanju sopstvenih razlika. Učimo se i na ovom primeru da razumemo naše razlike i da ih ne koristimo za svađe već za novi kvalitet iz kojeg ćemo svi zajedno umeti da izvučemo dobit i korist”, rekao je Vučić.
Gostima u Sinagogi obratio se i premijer Mađarske Viktor Orban koji je ocenio da je Subotica čudesno mesto u svetu gde je sasvim prirodno da je Sinagoga podignuta u duhu mađarske narodne umetnosti, i da to nema veze sa tako često pominjanim multikulturalizmom već sa činjenicom da su ovde narodi vekovima zajedno živeli.
„Na današnji dan srednja Evropa pokazuje svoje najlepše lice svetu. Šta se ovde dešava: državnici Srbije i Mađarske u prisustvu predstavnika jevrejske zajednice došli su da predaju drugu po veličini sinagogu u Evropi koja je u potpunosti obnovljena i deo je zajedničkog kulturnog nasleđa. Spasavanje i obnova Sinagoge je primer šta su sve zajedno u stanju Srbi, Mađari i Jevreji, kada se ujedine oko plemenitog cilja, i kada prošlost ne opterećuje već je osnov za izgrađivanje budućnosti u kojoj će zajedno živeti i raditi”, rekao je Orban.
Premijer Mađarske je dodao da je otvaranje Sinagoge i poruka da su to evropske vrednosti koje čuvamo, da je to Evropa u kojoj želimo da živimo, i da odbranimo, i da je to Evropa u kojoj svi hrišćani i Jevreji mogu da iskažu svoja verska osećanja, te da je to prirodno tlo za koje se ne sme dozvoliti da nam bude izvučeno ispod nogu. „Znamo da postoje delovi sveta gde naša hrišćanska braća i Jevreji i dalje pate, kao i delovi sveta gde se hramovi ruše umesto da se obnavljaju”, rekao je Orban.
Nakon posete Sinagogi, predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Mađarske Viktor Orban imali su razgovore iza zatvorenih vrata u prostorijama Jevrejske opštine. Nakon toga obratili su se medijima.
„Ponosan sam što smo zajednički završili veliki posao oko subotičke Sinagoge i to ne bismo mogli bez značajne pomoći koju je obezbedio premijer Orban. Srbija i Mađarska danas imaju najbolje bilateralne odnose”, rekao je predsednik Vučić naglašavajući za to zaslugu i premijera Orbana. „Mađarska je za nas brzo postala šesti spoljnotrgovinski partner, mi nismo toliko značajni za Mađarsku koliko ona za nas”, rekao je predsednik Vučić. Politika premijera Orbana, ocenio je Vučić, značila je stabilizaciju čitavog regiona i izrazio zahvalnost za podršku koju pruža vojvođanskim Mađarima, jer je to podrška Srbiji i dovodi do stabilizacije prilika u regionu. „Nikada nećemo zaboraviti da je Mađarska jedna od retkih zemalja čiji je premijer prisustvovao svakoj međuvladinoj konferenciji na kojoj smo otvarali poglavlja i uvek je imao reči hvale za našu zemlju, i uvek je apsolutno na srpskoj strani”, rekao je Vučić.
Premijer Mađarske Viktor Orban naglasio je da je prisustvo otvaranju Sinagoge pokazatelj koliko obe zemlje polažu na očuvanju kulturnih vrednosti. „Srbi uvek mogu da računaju na Mađarsku kada je u pitanju priključivanje Evropskoj uniji, ubeđen sam da je Evropi potrebna Srbija. Srbija nije problem, ona je ogroman potencijal, a EU je stalno potrebna nova injekcija energije, i zato uniju treba proširivati sa ambicioznim narodima. Evropa je sa Balkanom mnogo aktivnija i uspešnija, i sa stanovišta stabilizacije regiona bez sumnje je Srbija centralna zemlja. Srbija predstavlja veliku vrednost za EU”, rekao je premijer Orban.
On je takođe naglasio da je Srbija, kao retko koja članica EU, uspela da obezbedi zaštitu i očuvanje nacionalnih manjina i to ugradi u svoj pravni sistem tako da to može da predstavlja primer za čitavu Evropu.
Matija Korvin stigao u „svoju” ulicu

Spomenik ugarskom kralju Matiji Korvinu postavljen je juče ujutru ispred broja 8 u ulici koja nosi njegovo ime. Skulptura kralja u punoj veličini rad je vajara amatera Franje Mačkovića, a spomenik podiže Lajoš Čakanj, koji u Ulici Matije Korvina ima više ugostiteljskih lokala. Na postamentu bi trebalo da bude natpis „Matthias Rex (1458–1490)”, a na tabli pored da spomenik podiže Lajoš Čakanj, uz saglasnost grada Subotice. Inicijativa za podizanje spomenika pokrenuta je 19. februara, u sklopu obeležavanja 560 godina od krunisanja kralja Matije, koji se smatra jednim od najvažnijih vladalaca mađarske istorije, a bio je i vlastelin prostora na kojem se danas nalazi Subotica. U Mađarskoj je 2018. proglašena godinom Matije Korvina.