U novoj strategiji za podsticanje rađanja posebno mesto zauzima pitanje starenja, što i ne treba da čudi budući da je u Srbiji tek 14,4 odsto stanovništva mlađe od 15 godina, dok petinu čine građani stariji od 65. Uspostavljanjem čvršće veze između politike podsticanja rađanja i politike prema starima, kako naglašava Slavica Đukić Dejanović, ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku, društvo dobija osnovu za izradu programa koji će svakako biti neophodni za dalje tretiranje ovog pitanja.
– Pre svega, tu mislim na programe aktivnog starenja koji su već tipični za zemlje sa sličnim demografskim parametrima. Jer, očekivano trajanje života je poraslo, pa ono danas za žene iznosi 78, a za muškarce 73 godine. Zato je veoma važno mlade učiti međugeneracijskoj solidarnosti, ali i od najranijih dana zdravim stilovima života kako bi imali kvalitetnu i aktivnu starost – navodi Slavica Đukić Dejanović, i najavljuje da se akcioni plan koji prati novu strategiju privodi kraju.
Njime su obuhvaćene mere koje će se sprovoditi u naredne dve godine, posle čega će se raditi novi akcioni plan.
Na pitanje koja je razlika između stare i nove strategije, u kabinetu ministarke podsećaju da se prethodna strategija, za razliku od nove, nije doticala teme starenja.
– Mere koje su se odnosile na stare bile su obuhvaćene kroz projekte u kojima su se tokom 2017. sprovodile mere populacione politike u 15 opština u različitim delovima Srbije. Na primer, opština Šid je dobila kroz projekat 18 električnih bicikala kojima negovateljice danas lakše dolaze do porodica u selima koja pripadaju ovoj opštini. One obilaze porodice sa novorođenom decom, ali i one sa starijim i bolesnim osobama – navode u kabinetu.
Nadležni napominju da je uloga lokalne samouprave veoma važna za sve segmente sprovođenja uspešne populacione politike. U kabinetu naglašavaju da u to moraju da budu uključeni svi delovi društva, a mere koje država sprovodi, a koje se odnose na stare, moraju da se implementiraju na dva nivoa – nacionalnom i lokalnom.
– Svaka lokalna samouprava treba da prepozna potrebe svog kraja i u skladu sa specifičnostima preduzme određene mere. Negovatelji starih, humanizacija i visoka stručnost u gerontološkim centrima, servisi podrške porodicama koje brinu o starijim srodnicima jesu i u nadležnosti lokalnih samouprava – podsećaju u kabinetu ministarke bez portfelja zadužene za demografiju i populacionu politiku.
Prosečna starost 42,9 godina
Prosečna starost u našoj zemlji je 42,9 godina, što je jasan pokazatelj da smo jedna od „najstarijih” nacija u Evropi. Ni stopa smrtnosti nije mala, što potvrđuju i podaci prikupljeni između 2006. i 2016. godine, kada se prosečno rađalo 67.459 beba, a umiralo 102.455 ljudi.