Lekarski izveštaji specijalista državnih i privatnih zdravstvenih organizacija, koji ukazuju pomoć povređenima – žrtvama u raznim krivičnim delima, doskora su bili jedina dokumentacija na osnovu koje se u sudskom postupku obavljalo veštačenje o mehanizmu nastanka povreda. Kvalitet ovakve dokumentacije lekara koji su usmereni na lečenje pacijenata nije uvek odgovarajući kada je u pitanju procesuiranje osumnjičenog. Upravo zbog toga je pre nekoliko godina na Institutu za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Beogradu otvorena ambulanta za kliničke preglede, radi dokumentovanja telesnih povreda kod žrtava krivičnih dela.
Doktor Đorđe Alempijević, specijalista sudske medicine, kaže za „Politiku” da su lekari – kliničari usmereni na lečenje pacijenata, „zbog čega nemaju baš jasnu sliku o tome koliko je značajan detaljan opis svake pojedinačne povrede da bi u toku sudskog postupka, pored ostalih dokaza kojima se sud rukovodi, počinioci krivičnog dela bili osuđeni”.
– Mala posekotina ili skup naizgled beznačajnih povreda, posebno kod teže povređene osobe, mogu da pomognu da analiziramo kako je i čime povređena. Možemo da objasnimo da li je, ako je reč o tuči, neko udaren ili recimo vučen. Te male povrede obično ostanu nezabeležene ili nedovoljno detaljno opisane u medicinskoj dokumentaciji i stoga tokom sudskog postupka u medicinskom veštačenju često nastaju velike praznine koje ostavljaju prostor za različite manipulacije svih strana u postupku. Imajući u vidu svetska iskustva, kao i iskustva naših kolega iz Zavoda za sudsku medicinu u Nišu, otvorili smo ambulantu za kliničku sudsku medicinu u kojoj je angažovan jedan broj lekara sa našeg Instituta, koji su se opredelili da svoja znanja i veštine primene za otkrivanje, objašnjavanje i dokumentovanje telesnih povreda kod ljudi. Oni se pored standardnih poslova bave i kliničkim pregledom žrtava krivičnih dela – objašnjava Alempijević.
Bilo da je reč o teškim ili lakim telesnim povredama, silovanju, pokušaju ubistva, kafanskoj tuči, nasilju u porodici ili nad detetom, povredama na radnom mestu ili policijskoj torturi, pred sudom je potrebno izvođenje dokaza o vrsti i težini povreda i mehanizmu povređivanja. Na tome, pored ostalih činjenica i dokaza, sud bazira svoju odluku.
– Reč je o pregledu lekara specijaliste koji podrazumeva detaljan izveštaj i prateću fotodokumentaciju. Problem je što usluga ovog pregleda nije pokrivena zdravstvenim osiguranjem, jer Fond za zdravstveno osiguranje nema interes da plaća pregled koji nije u funkciji lečenja. Veliki broj žrtava dolazi iz različitog socijalnog miljea. Neki od njih su siromašni i nemaju novca da plate pregled čija je cena od 5.000 dinara pa naviše – ocenjuje Alempijević.
Upravo zbog toga, kako kaže naš sagovornik, Institut za sudsku medicinu je sa Sekretarijatom za zdravstvo Skupštine grada potpisao ugovor za odobravanje sredstava za besplatan pregled žrtava porodičnog nasilja u ovoj godini.
– Za sada smo u mogućnosti da besplatno pregledamo samo žrtve porodičnog nasilja sa teritorije grada Beograda, dok će svi ostali i dalje plaćati ovaj pregled – napominje naš sagovornik.