Narod na Dalekom istoku je, izgleda, manje podložan zarazi koronavirusom, a za to do sada postoji samo nekoliko objašnjenja koja deluju uverljivo, piše dopisnik Dojče velea iz Tokija Martin Fric.
Japanski ministar finansija Taro Aso, 79-godišnji tvrdokorni nacionalista, na pitanje zašto Japan ima tako malo žrtava kovida-19, odgovorio je kratko rečju „mindo”, što se može prevesti kao „viši kulturološki nivo”.
Televizija TBS navodi da japanski jezik ima malo tzv. praskavih suglasnika i da se zato tokom govora stvara manje kapljica koje prenose viruse.
Osim toga, mnogi Japanci su ubeđeni da ih dobar način ishrane bolje štiti od koronavirusa.
Međutim, ove japanske teorije ne objašnjavaju zašto je stopa zaraze i smrtnosti ne samo u Japanu, već u celoj Aziji tako niska.
Kina je do sada od posledica kovida-19 prijavila troje mrtvih na milion stanovnika, Japan sedam, Pakistan šest, Južna Koreja i Indonezija pet. Tajvan, Vijetnam, Kambodža i Mongolija su čak bez registrovanih žrtava koronavirusa.
U Nemačkoj je na milion stanovnika 100 njih umrlo od posledica zaraze koronavirusom, u SAD oko 300, a Velika Britanija, Italija i Španija imaju više od 500 žrtava na milion stanovnika, prenosi Tanjug.
Ovako velika razlika se ne može obrazložiti različitim testovima i načinom brojanja.
Na primer, Južna Koreja je masovno testirala građane na izlasku s parkinga, dok je Japan dugo testirao ciljano samo pacijente koji su više od četiri dana imali temperaturu, kao i osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženim.
Takođe, i drugi običaji u Aziji prilikom pozdravljanja bez rukovanja, nisu odlučujući faktor ako se virus prenosi vazduhom. Stoga se nauka sada fokusira na druge razlike između Zapada i Istoka kako bi se bolje suzbio koronavirus na globalnom nivou.
U tekstu se navodi da su naučnici sa japanskog Instituta za infektivne bolesti otkrili da se koronavirus regionalnim širenjem genetski promenio.
Prve infekcije u Japanu i na kruzeru „Dajamond prinses” u luci u Jokohami potiču zaista od virusa iz Vuhana iz Kine.
Ali, drugi talas zaraze u Japanu vodi ka virusu koji je stigao sa putnicima iz Evrope.
Istraživanja Univerziteta Kembridž su to potvrdila. Vrlo je moguće da je virus u Evropi prilikom mutacije postao zarazniji, smatra američki tim naučnika iz Nacionalne laboratorije Los Alamos.
Penzionisani profesor Tacuhiko Kodama, lekar sa vodećeg Univerziteta Tokio, upućuje na studiju Imunološkog instituta La Jola sa Univerziteta u Kaliforniji.

Mnogi gripovi i koronavirusi su u prošlosti poticali iz južne Kine i kod stanovništva u susednim zemljama izazivali virusne prehlade.
„Zbog toga se u njihovoj krvi nalaze bela krvna zrnca, koja mogu da se odbrane od modifikovanih virusa kao sars-CoV-2”, smatra Kodama.
Imuni odgovor nije savršen, ali se njihova tela mogu nositi sa određenom količinom sličnih virusa.
Tasuko Honjo, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu, razmišlja u sličnom pravcu.
Ljudi u Aziji se mnogo razlikuju od ljudi na Zapadu u onim genima koji kontrolišu odgovor imunološkog sistema na neki virus, rekao je japanski imunolog. Ali, to ne znači da su ljudi u Aziji sigurni, upozorava lekar Kodama. Mutirani virus bi mogao jednako da bude smrtonosan za ljude na Dalekom istoku, kao i u Evropi.
Nasuprot tome, drugo u Japanu popularno objašnjenje za razlike između Zapada i Istoka nije baš ubedljivo. Navodno su ljudi u istočnoj Aziji bolje zaštićeni zbog obavezne vakcinacije protiv tuberkuloze, jer ona generalno jača imuni sistem protiv virusa.
BSŽ vakcina protiv tuberkuloze je bila obavezna i u nekim zemljama istočne Evrope, poput bivše Jugoslavije, dok je na Zapadu vakcinisanje bilo na dobrovoljnoj bazi.
S druge strane, stopa vakcinacija BSŽ vakcinom u Francuskoj je jednako visoka kao u Japanu, ali je u Francuskoj smrtnost od kovid-19 neuporedivo veća.
Tvrdnje japanskog nacionalističkog ministra finansija Asoa da je Japan u „kulturnom smislu superiorniji” od Zapada ne odnosi se samo na široko rasprostranjeno dobrovoljno nošenje zaštitnih maski, već i na generalno zdravije stanovništvo.
Samo četiri odsto Japanaca i pet odsto Južnokorejanaca je gojazno, dok je u zapadnoj Evropi ta kvota, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, veća od 20 procenata, a u SAD veća od 36 odsto. Međutim, direktna veza između stope smrtnosti zbog kovida-19 i prekomerne težine još nije naučno dokazana.