Najveći proizvođač nafte u Evropskoj uniji napravio je istorijski korak ka „zelenoj ekonomiji”. Danska je donela odluku kojom zaustavlja eksploataciju nafte i gasa u Severnom moru do 2050. godine čime je dala snažan podstrek klimatskim ciljevima EU da se u narednih deset godina više nego prepolovi emisija štetnih gasova.
„Najveći smo proizvođač nafte u EU i ova odluka će odjeknuti širom sveta. To se poklapa sa ciljem da do 2050. godine prestanemo sa korišćenjem fosilnih goriva”, poručio je danski ministar za klimu i energetiku, Dan Jorgensen, posle glasanja u parlamentu o sporazumu o Severnom moru.
Poslanici su sporazumom zabranili davanje novih licenci za istraživanje i eksploataciju nafte. Ugovori potpisani sa naftnim kompanijama pre 3. decembra biće poštovani najkasnije do 2050. godine. Naslućujući takvu odluku francuski „Total” je nedavno povukao zahtev upućen Kopenhagenu da mu se omogući eksploatacija u Severnom moru, prenosi danski portal „Ricau”.
Prelazak na obnovljive izvore energije u narednih 30 godina za Dansku neće biti jeftin i iznosiće 2,1 milijardu dolara. Ministar Jorgensen za „Vašington post” kaže da je ova odluka skupa, ali i ispravna i da je njegova zemlja spremna da plati tu cenu u cilju obuzdavanja negativnih klimatskih promena.
Od 1972. do danas na koncesijama za vađenje nafte i gasa u Severnom moru ova članica EU zaradila je milijarde kruna što joj je omogućilo da podigne privredu i izgradi „državu blagostanja” za svojih 5,8 miliona stanovnika. Odustajanje od prihoda koje obezbeđuje „tečno zlato” jedini je način da Danska ispuni briselske ciljeve na zaštiti klime.
EU je u oktobru usvojila ambiciozan plan po kojem 27 članica treba da do 2030. godine smanje za 60 odsto emitovanje gasova koji izazivaju efekat staklene bašte. Prema oceni profesora Američkog univerziteta Vašingtona Vila Barnsa koji se zalaže za prestanak propagiranja korišćenja karbonskih goriva potez Kopenhagena je jedini način da ova zemlja ostvari klimatske ciljeve EU.
Do glasanja o sporazumu o Severnom moru u danskom parlamentu došlo je i zbog pojačanog pritiska kod kuće. Kopenhagen je krajem 2019. godine najavio plan da u narednih pet godina postane prva prestonica na svetu sa nultom emisijom ugljen-dioksida. Osim toga Danski savet za klimatske promene, nezavisno telo koje savetuje vladu zauzeo je stav da je zaustavljanje naftnih i gasnih aktivnosti jedini način da ova zemlja spasi kredibilitet lidera u borbi protiv klimatskih promena.
„Zaustavljanjem daljih istraživanja u Severnom moru Danska bi mogla da pošalje snažan signal međunarodnoj klimatskoj politici, čime bi mogla da podstakne i druge zemlje da slede taj primer”, saopštilo je ovo nezavisno telo u junu ove godine.
Odluka da se 2050. prestane sa proizvodnjom nafte u teritorijalnim vodama Danske dočekana je sa odobravanjem, ali nisu izostale ni kritike. Osim pozitivnih reakcija iz Evropske komisije i najveća ekološka organizacija „Grinpis” izrazila je podršku Kopenhagenu nazivajući usvajanje sporazuma u parlamentu prekretnicom u borbi protiv klimatskih promena.
Finska ministarka životne sredine Krista Mikonen je na „Tviteru” poručila da je svetu potrebno još ovakvih primera kako bi se zaustavile klimatske promene. Međutim, švedska klimatska aktivistkinja Greta Tunberg nije baš impresionirana odlukom Kopenhagena: „To znači da će Danska u narednih 30 godina nastaviti sa eksploatacijom nafte i gasa”, poručila je ona na „Tviteru”.
Danska odluka, ipak, pokazuje da Pariski klimatski sporazum iz 2016. godine nije mrtav uprkos tome što je SAD izašla iz njega odlukom Donalda Trampa. Regionalne i nacionalne obaveze koje iz njega proističu iz dogovora o klimi pod pokroviteljstvom UN kako bi se smanjila emisija štetnih gasova počinju da daju rezultate.
Posle poteza Danske sada i Norveška i Velika Britanija osećaju pritisak da i oni ostanu lideri u sprovođenju klimatske agende. Reč je o dva velika proizvođača nafte i gasa koji su izvan EU. Ali želja da ostanu predvodnici u borbi protiv klimatskih promena može ih naterati da slede recept Kopenhagena, smatra profesor Vil Barns.