Sekretarijat Ramsarske konvencije (Konvencije o vlažnim područjima) usvojio je nominaciju Đerdapa za upis na Listu međunarodno značajnih vlažnih staništa. Ovim proglašenjem je područje Nacionalnog parka „Đerdap” steklo još jedan vid međunarodne zaštite, nakon proglašenja za Geopark, takođe u 2020. godini. Srbija je, na osnovu odluke vlade, sredinom ove godine zvanično predložila područje Đerdapa za Ramsarsko područje, 11. u našoj zemlji. Nominaciju je koordiniralo Ministarstvo za zaštitu životne sredine, na osnovu studije koju je uradio Zavod za zaštitu prirode Srbije. Ramsarska konvencija (The Convention on Wetlands) odnosi se na zaštitu močvarnih područja od međunarodnog značaja, naročito kao staništa ptica močvarica.
Konvencija je dobila naziv po iranskom gradu Ramsaru gde je i usvojena 2. februara 1971. godine, a SFR Jugoslavija ju je ratifikovala 1977. godine. Na teritoriji 170 država članica, ugovornih strana Ramsarske konvencije, do sada je proglašeno 2.341 Ramsarsko područje, uključujući i 18 prekograničnih, u ukupnoj površini od 252.489.973 hektara. „Deset područja u Srbiji, koja su na Listi međunarodno značajnih vlažnih područja, prostiru se na 63,919 hektara (Peštersko polje, Gornje Podunavlje, Koviljsko-Petrovaradinski-rit, Labudovo okno, Ludaško jezero, Obedska bara, Slano Kopovo, Stari Begej-Carska bara, Zasavica, Vlasina), dok područje Đerdap zauzima prostor veći od svih tih područja”, navodi se u saopštenju Zavoda.
Granica Ramsarskog područja „Đerdap” obuhvata NP „Đerdap” i međunarodno značajno područje za ptice (Important Bird Area - IBA) Mala Vrbica, koje se nalazi van granica Nacionalnog parka. Najveći broj vlažnih staništa u Parku nastao je kao rezultat podizanja nivoa vode uzvodno od brane i stalnog plavljenja okolnih površina.
Dunav sa Đerdapskom klisurom, najveća i najstarija vodena probojnica u Evropi, koja povezuje vodene basene zapada i istoka, predstavlja migratorni put mnogih vrsta ptica selica. Pripada retkim predelima na našem kontinentu, kako zbog prisustva velikog broja geoloških, paleontoloških, geomorfoloških, klimatskih, edafskih, florističkih, fitocenoloških, fitogeografskih i faunističkih specifičnosti, tako i zbog kulturno-istorijskih i arheoloških fenomena.
Područje Đerdapa se odlikuje velikom složenošću i raznovrsnošću šumske i žbunaste vegetacije. Utvrđeno je prisustvo 57 šumskih zajednica, od čega čak 40 zajednica ima reliktni karakter. Jedna od mnogobrojnih reliktnih vrsta je mečja leska. Pitomi orah se takođe ubraja u reliktne vrste. Ovde u Đerdapu ovo plemenito i staro drvo opstalo je od tercijara do danas zajedno sa drugim reliktnim vrstama, mezijskom i istočnom bukvom, klokočikom, Pančićevim maklenom.
Ukupno je registrovano 1.013 biljnih vrsta, što čini nešto više od četvrtine ukupne flore Srbije.
Raznovrsnost faune je izuzetna. Samo sisara je preko 50 vrsta, od čega su naročito značajni slepi miševi; prisutno je oko 23 vrste vodozemaca i gmizavaca. U Đerdapskom jezeru i Dunavu, evidentirana je čak 61 vrsta riba.
Od insekata najbolje istraženi su dnevni leptiri, koja broji preko 100 vrsta, zbog čega je Đerdap svrstan u odabrana područja za dnevne leptire u Srbiji (Prime Butterfly Areas - PBAs).
Ovde je zabeleženo oko 170 vrsta ptica, od kojih su 110 gnezdarice.
Posebna pažnja posvećen je zaštiti i unapređenju retkih vrsta, kao što su suri orao, orao belorepan, orao kliktaš, sivi soko, soko lastavičr, gavran, crna roda, leštarka, sova, ušara, puzavac, pupavac, zlatovrana, beli labud, mnoge vrste detlića, ptica pevačica i ptica močvarica, za koje se grade i veštačka gnezda.
Zbog raznovrsnosti ornitofaune i prisustva retkih, ugroženih i vrsta od značaja za zaštitu, područje NP „Đerdap“ je uključeno u Listu međunarodno značajnih područja za ptice (Important Birds Areas - IBAs).
Zavod je utvrdio preliminarnu listu od 68 potencijalnih Ramsarskih područja u Srbiji, a njihova zaštita postaje sve važniji segment jačanja ekološke mreže i pripreme za Evropsku mrežu prirodnih dobara NATURA 2000.
