VIVA - Mesečni list  za dug i zdrav život 
 Godina XIV • Broj 167 • Decembar 2004.
Jedan od značajnijih pozorišnih događaja ove sezone svakako je bila premijera predstave "Triesorelle" u beogradskom Zvezdara teatru: standardno uspešan tandem Stevan Koprivica (tekst) i Milan Karadžić (režija) za priču o usamljenosti, pritajenim strastima i okrutnoj manipulaciji koje se dešavaju u bokeljskoj porodici koju čine tri sestre i brat angažovao je, pored Nataše Ninković, Andrije Miloševića, Dragana Petrovića i Milutina Karadžića i dve mlade i sve uspešnije glumice - Anu Franić i Slobodu Mićalović koje krase decembarski broj našeg lista.
Ana Franić nedavno je bila u centru pažnje i zbog premijere filma "Diši duboko" Dragana Marinkovića, koji je izazivao dodatno interesovanje i zbog činjenice da je Anina ljubavna partnerka u filmu podjednako atraktivna glumica Jelena Đokić. Franićku uskoro očekuje i premijera filma "Buđenje iz mrtvih" Miloša Radivojevića.
Zanimivo je, takođe, da su Ana i Sloboda partnerke i u TV seriji "Mješoviti brak" koja se prikazuje na TV Pink. Sloboda Mićalović igrala je, posle "Zone Zamfirove", i u Šotrinom filmu "Pljačka trećeg Rajha", TV drami "Ilka", a televizijski gledaoci gledaju je i u reklamnim kampanjama za čuveni "Jafa" Keks.
Snimio: M. Lužanin
Stilista Brankal. Šminka Aura

Decembar u "Vivi"

IZ UVODNIKA GLAVNOG UREDNIKA
Po ko zna koji put pokušavam da ovaj uvodnik posvetim nečem lepom, toplom i plemenitom. Stvarnost me, međutim, uvek osujeti na najsuroviji način. Baš kada sam pripremao tekst o gostovanju čuvene primabalerine Ašhen Ataljanc i o malim devojčicama iz baletske škole "Lujo Davičo" koje su krenule njenim stopama, a koje svakog dana srećem kraj Bajlonijeve pijace kako hitaju u salu u neobuzdanoj nadi da će jednom dostići svoj veliki uzor, dakle baš u tom trenutku pročitao sam tekst o dečaku iz Obrenovca koji je obesno uboden zaraženom iglom…
Događaj spomenut u ovom tekstu ima, čini mi se, višestruki značaj. Pre svega, sasvim je blizu pameti da bi to mogao biti uvod u novu i do sada nepoznatu vrstu terorizma: u narko-teror. Svaki nezadovoljni, ljutit ili samo nervozan narkoman u krizi, naoružan iglom zaraženom HIV virusom, mogao bi da natera bilo kog lekara ili apotekara da mu prepiše ili da zabranjenu supstancu, da orobi bilo koju prodavnicu, da njom zapreti policajcu ili socijalnom radniku, da se osveti dileru…
GOST "VIVE" - Prof. dr Bogdan Đuričić, dekan Medicinskog fakulteta u Beogradu, dopisni član SANU
• Vreme i breme dramatičnih promena

Na čelu najjače medicinske obrazovne ustanove u zemlji je novi čovek. Njegova fotelja nije preterano udobna, počinje da žulja istog časa kad se sedne u nju. Jer, mnogo je stvari koje u Ulici dr Subotića uvek moraju da se reše u jednom mandatu - od reformi i uslova studiranja, do saradnje sa svetskim naučnim centrima
GOST "VIVE" - Prof. dr Sava Perović, urolog i genitalni hirurg svetskog ugleda
• Transseksualizam - rešenje zagonetke

"Hirurgija je omogućila da muškarac sa dušom žene postane žena, sad smo na najboljem putu da ta "nova žena" ostvari svoj najveći san - da se porodi i postane majka" kaže akademik Perović


RAZGOVOR S POVODOM: Ana Ćosić -Vukić
• Život za roman

Nedavno objavljena knjiga Dobrice Ćosića "Kosovo", iako izvan njegovog književnog opusa, najavljena je kao poslednje delo ovog velikog srpskog pisca. Kao priređivač potpisana je njegova ćerka i lični biograf, svedok svih spisateljskih muka, koja za naš list govori o ocu, o piscu i o njegovom delu

DECEMBAR U "VIVI"
• Odbrojavanje je počelo!

Počnite na vreme sa prazničnim pripremama, razmišljajte o poklonima, jedite južno i koštunjavo voće, saznajte nešto novo o šopingu i ne dozvolite da vas nova godina i ovog puta "iznenadi".
Promena godišnjeg doba za organizam je stres koji lako prourokuje male, dosadne smetnje: prve prehlade, zapaljenje grla, herpes, cistitis. Pad temperature, progresivno smanjenje sunčeve svetlosti, promenjeni ritam života samo su neki od uzroka koji nas izlažu neugodnim infekcijama.
VREME PRAZNOVANJA
• Nezgoda kad joj se ne nadate

Uz nekoliko jednostavnih mera predostrožnosti, vaša porodica u ovogodišnju prazničnu sezonu ulazi srećna i bezbedna.
Živeli! Srećno! Sve najbolje! A onda - hop! - hitna pomoć! Verovali ili ne, sezona praznika vrvi od nezgoda koje samo čekaju da se dogode. Pokušajte bar ove godine da preduzmete mere sigurnosti kako biste vi i vaša porodica mogli da se usredsredite na ono najvažnije: jedni na druge.
NAJBOLJA SREDSTVA PROTIV BORA NA PLANETI
• Banja u mojoj kuhinji

Zaboravite police u kupatilu. Najbolje čuvana tajna lepote vratila se na kuhinjsku dasku (i u frižider!). Ovog puta vas ne vodimo u najčuvenije svetske centre lepote: sve je tako jednostavno da čaroliju možete izvesti i sami.
Žene to rade otkako je Adam namignuo Evi - stavljaju "malo nečeg" u kuhinji da sinu, zategnu, sklone, povećaju, prikriju. Vodeće kuće lepote, o jevtinoj kozmetici iz samousluge da ne govorimo, danas se otimaju o korenje, lišće i plodove namirnica i oduševljavaju moćnim učinkom voća i povrća. A ako pročitate istorijat o milijarderskom bjuti-biznisu koji vodi poreklo iz bakine kuhinje, poželećete da i sami gajite krastavac, sadite kamilicu i držite kozu u kupatilu. Zbog mleka!
TEST KOJI VAS RAZOTKRIVA
• Šta najviše volite da jedete?

Neka jela ne samo da "sto jezika govore" već mogu da ispričaju i zanimljivu priču o vama: kako živite, s kim se družite, šta krijete, čemu se radujete. Uostalom, zar se tajne ne "provaljuju" upravo za stolom.
Reci šta jedeš, pa ću ti reći kakav si, i to ne samo fizički. Jelo, naime, utiče na figuru i zdravlje, ali ljubav prema jednim, a ne drugim namirnicama otkriva karakterne osobine. Neki nas ukusi prate od detinjstva, pa ih vezujemo za sećanja. Za trpezom otkrivamo kakvi smo iznutra, stičemo uvid u trenutno duševno stanje. Pred sobom imate listu namirnica: izaberite onu koju najviše volite i saznajte kakvi ste.
PRIPREMITE UNAPRED
• Tri svima draga poklona

Ako ste rešili da prijatelje za Božić obradujete nečim neobičnim, što vas pri tom neće mnogo koštati, razmotrite ove gastronomske ideje. Ne traže posebno kulinarsko umeće, već samo malo strpljenja i kreativnosti.
Kruške u čokoladi
Sastojci: 2,5 kg tvrđih kruškica, 80 g gorkog kakao praha, 1,5 kg šećera, pola limuna. Potrebne su i tri staklene tegle od po 1 kg.
ZIMSKE ČAROLIJE
• Nikad nije kasno

Kiseli kupus je tokom zime i u našim uslovima najbolji izvor vitamina C, ništa manje vredan od južnog voća koje je, nažalost, zbog visoke cene mnogima nedostupno.
Da li ste stavili kupus da se kiseli? - to je pitanje kojim se presreću prijatelji u vreme pripremanja zimnice pokazujući tako da su dobri domaćini. Ako niste, nema razloga za brigu: kiseli kupus možete kupiti u svakoj bolje snabdevenoj prodavnici, ili na pijaci. Uostalom, kupus možete staviti u kacu u bilo koje doba godine, a ne isključivo početkom novembra. Ako sumnjate, možete ovo proveriti kod predanih krčmara, na primer onih u Guči, koji na Dragačevskom saboru što se održava usred leta (početkom avgusta, kako se ne bi poklopio sa Velikogospoinskim postom), nahrane svadbarskim, dakle kiselim kupusom, na desetine hiljada posetilaca.
ISVETSKO PRIZNANJE NAŠEM TIMU STRUČNJAKA
• Kiseonik donosi bebe

Prvi plač beba čije rođenje je pomogla terapija u baro komori iz Beograda je odjeknuo nedavno i u svetu. Naš tim stručnjaka Zavoda za hiperbaričnu medicinu koji je prvi primenio HBO terapiju u lečenju jedne vrste ženske neplodnosti dobio je prvu nagradu na Evropskom kongresu kaonajbolji i najoriginalniji rad.
Rođene su kod nas prve bebe iz baro komore. Velika vrata njihovom začeđu i dolasku na svet, njihovom oglašavanju prvim plačem u porodilištu, a potom i u roditeljskom domu otvorio je, ustvari, njihovo rođenje pomogao je kiseonik pod pritiskom. Odnosno, terapija u baro komori koja je nekolkim ženama, čije telo ni uz brojne lekove i druge videve lečenja nije prihvatalo oplođenu jajnu ćeliju, pomogla da taj uzrok neplodnosti izleče. Da zatrudne i ostvare svoju želju za porodom.
NOVI UREĐAJ NA UNIVERZITETSKOJ DEČJOJ KLINICI
• Srce sada lepo kuca

Od hiljadu dece, njih deset se rodi sa nekom srčanom manom. Za mnoge je jedini spas bio lečenje u inostranstvu. Ne više! Od nedavno su i u Tiršovoj ulici kod jedne grupe malih pacijenata počeli da se obavljaju zahvati bez otvaranja grudnog koša, koji omogućavaju potpuno zdrav i normalan život.
Sva usplahirena, žena na hodniku presreće profesora Slavka Simeunovića i pita:
- Kako će mu biti?
Njen muž je dva koraka iza i sa istom zabrinutošću sluša odgovor:
- Nadam se da će biti dobro!
Sat kasnije profesor izlazi iz sale za kateterizaciju srca i, na njihove podignute obrve u znakove pitanja, jednostavno kaže:
- Sve je proteklo u najboljem redu. Dete će vam biti dobro.
ENDOSKOPIJA NA INSTITUTU ZA ORL
• Brza operacija bez ožiljka

Maligni tumori u grlu mogu danas da se uklone, naročito ako su u početnoj fazi.
U takvim slučajevima devet od deset pacijenata će biti trajno izlečeni.
Tih deset časova, koliko dnevno provodi u Kliničkom centru Srbije, doktor Vojko Đukić mora pažljivo da rasporedi. Neplanirano izgubljeni minut može da poremeti ceo raspored. Direktor je ove medicinske ustanove, direktor Instituta za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju, načelnik Odelenja za endoskopiju, profesor Medicinskog fakulteta i, pre svega, lekar i hirurg.
JAT KETERING
• Nebeska kuhinja

Poređenje sa drugim svetskim aviokompanijama, iako bi nekom moglo da izgleda besmisleno, daje neočekivani rezultat. Naime, Jatova "fabrika hrane" nimalo ne zaostaje za drugima na svetskom nebu, a mnoge je uveliko pretekla.
Postoji jedna šaljiva pesmica na račun našeg nacionalnog avioprevoznika koja je ispevana davnih pedesetih godina prošlog veka. Glasi: "Avione, baci mi bonbone, ja ću tebi parice, kupi mi cigarice." Najverovatnije su je smislili oni koji nisu preterano često leteli avionima Jata i koji nisu znali kakva se logistika skrivala iza bonbone, skromnog znaka pažnje koju je svaki putnik starog klipnog "DC 3" aviona dobijao od ljubazne stjuardese.
"VIVIN" VELIKI HOROSKOP
• Kakvi ste za volanom?

Znamo da ste čitali horoskope čija je tema bila ljubav, karijera, zdravlje, gastronomija, budućnost. Da li je iko ikad analizirao vaše ponašanje u automobilu? Znate li vi, uopšte, kakav ste vozač?
Verovali ili ne, Zodijak vas je i tu "pročitao".
U vreme rađanja astrologije, pre najmanje 3.500 godina, prevozno sredstvo je bio konj, a njime je upravljao Mars: mitologija kaže da ih je imao dva. Od jahačkog konja do automobila, vladajuća planeta se nije promenila i Mars je postao gospodar svih motornih vozila. Zbog toga su njegovi znaci, kao što su Ovan i Škorpija, ali i svi znaci Vatre i Vazduha, po prirodi brzi, sa mnogo više smisla za vožnju od znakova Vode (suviše rasejani) i znakova Zemlje (suviše oprezni).
BOLESTI I LEKOVI
• Strah od Parkinsona

"Ne gubimo nadu da ćemo rešiti zagonetku izumiranja dopaminskih ćelija u mozgu, a do odgovora na to suštinsko pitanje ostaje da stvaranjem novih preparata olakšamo život onima koji su već oboleli," kaže profesor dr Milica Šternić sa Instituta za neurologiju u Beogradu.
Svaka pojava pape Jovana Pavla Drugog na televizijskim ekranima izaziva zebnju kod starijih ljudi. Papa je najpoznatiji bolesnik od Parkinsonove bolesti danas u svetu, a podatak da svaki stoti stanovnik planete stariji od 60 godina boluje od ove, nažalost, neizlečive bolesti, tu zebnju još pojačava.
ZNAČAJAN SKUP ZDRAVSTVENIH RADNIKA U NIŠU
• Vakcine - realnost i istina

Institut za zaštitu zdravlja u Nišu nastavlja započete akcije na sprovođenju preventivnih mera u zaštiti zdravlja građana. U okviru tih programa jedan od najznačajnijih svakako je vakcinacija protiv različitih oboljenja, a posebno onih koja predstavljaju poslednju reč medicine u svetu.
Prošlog meseca mnogo se bure podiglo u Srbiji oko neispravnih i vakcina koje su pripremljene za isporuku zdravstvenim ustanovama, a ostale su u magacinima i spremne su za uništavanje. Reč je bilo o vakcini protiv gripa koje je proizveo Institutu za virusologiju i imunologiju "Torlak" u Beogradu. Da bi do javnosti i, svakako, korisnika, stigla prava i istinita informacija šta se dogodilo sa ovom vakcinom, i kako bi se prevazišla situacija i opet steklo neophodno poverenje kod građana, u Nišu je u organizaciji Instituta za zaštitu zdravlja i svetskog lidera u proizvodnji vakcina firme "Aventis Paster", a čiji je domaćin bio niški Dom zdravlja, održan značajan skup pedijatara, epidemiologa i lekara drugih oblasti medicine. Profesor dr Branislav Tiodorović, načelnik sektora za epidemiologiju u niškom institutu i šef katedre za zarazne bolesti i epidemiologiju Medicinskog fakulteta u Nišu, na skupu je, pored ostalog govorio i o značaju primene vakcina protiv virusnog hepaptitisa tipa "B".
SPECIJALNO ZA "VIVU" IZ VAŠINGTONA:
PROZAK NACIJA IZGUBILA PILULU SREĆE

• Tableta za samoubistvo

Magična pilula sreće , prozak i svi njegovi derivati kasnije generacije antidepresiva, (Zoloft, Paksil, Leksapro, Luvoks i Seleksa), svemoćni lek za epidemiju depresije najmoćnije nacije na svetu, odjednom je odlukom Federalne agencije za lekove, ušao u tunel horora iz koga je teško nazreti kraj i svetlost. Još jedan američki san, o lakom i brzom leku za dve najteže epidemije Amerike, nesreću i debljinu, pao je u vodu i pretvorio se u noćnu moru.
Od jesenas, (od 14. septembra) glasanjem (25 "za" i jedan "protiv") odbora Federalne agencije za lekove svaka bočica prozaka i njemu sličnih antidepresiva koji deluju na bazi selektivne inhibicije prihvatanja serotonina moraće na sebi da nosi vidljivo i crnim velikim slovima ispisano upozorenje da "antidepresivi izazivaju samoubilačke misli kod mladih" . Odluci američke zdravstvene administracije prethodila je britansko upozorenje koje se baziralo na istim nalazima, ali je ono iz palete lekova isključivalo prozak, kao opasan.
IZ UGLA PSIHIJATRA
• Mračne informacije

Pojam informacija potiče od latinske reči informatio, koji ima više značenja, od kojih se ova reč u svakodnevnom govoru najčešće odnosi na pojmove: upućivanje, uputstvo, obavest, obaveštenje ili obaveštavanje, i još nekih drugih reči ili poruka koje se odnose na upoznavanje ili informisanje jedne ili više osoba sa nekim važnim činjenicama ili događajima, koji im ranije nisu bili poznati, od neke druge osobe ili nekog značajnog izvora informacija, prema kojima ove, kada se sa njima upoznaju, zauzimaju određeni stav ili mišljenje, prema kojima zauzimaju i određeno ponašanje. Čovek je tokom celog svoga života u svakom budnom trenutku prosto obasut obiljem najraznovrsnijih informacija. S obzirom na ovo obilje, od kojih nisu sve podjednako značajne, prinuđen je da aktivnu pažnje usmeri samo na one koje su od značaja za golo preživljavanje ili orijentaciju u vremenu i prostoru. Mozak je taj organ koji je određen da filtrira enorman broj informacija, na jedan razuman broj, koje je u stanju da prepozna i obradi. U protivnom, bio bi zagušen obiljem najraznovrsnijih informacija koje bi ga učinile apsolutno neefikasnim, krajnje konfuznim i izgubljenim u vremenu i prostoru.
ASTMA I HOBP
• Nevolje sa disanjem

Ljudi najčešće brkaju astmu i hroničnu opstruktivnu bolest pluća, a razlika je ogromna: astmatičari imaju teških problema sa udisanjem, a oboleli od HOBP sa izdisanjem vazduha iz pluća.
Nema valjda nijednog pušača koji ne kašlje, ali samo mali broj je u stanju da razlikuje astmu od HOBP, bolesti koja ima komplikovano ime i zbog koje pušači moraju da načine prvi i osnovni korak: ostave duvan.
VAŽNOST VODE
• Nova mlečna formula

Od svih supstanci u organizmu ima najviše vode. Organizam se može podeliti na vodu, mršavu masu i masnu masu. Stoga je razumljivo da u gojazne odrasle osobe voda čini manji procenat telesne težine. Žene imaju relativno više masnog tkiva od muškaraca i zbog toga manji težinski procenat vode. Kod novorođenčadi voda čini 75% telesne težine. Starenje je praćeno smanjenjem količine vode u organizmu.
Voda se stalno gubi iz organizma na više načina i stoga je neophodno da taj gubitak bude nadoknađen. Voda se gubi putem kože, pluća, debelog creva i bubrega. Putem kože se voda gubi isparavanjem, u umerenim klimatskim uslovima i pri umerenom radu taj gubitak iznosi oko 500ml na dan. Pri obilnom znojenju gubitak tečnosti je mnogo veći.

SA VIVOM U BANJAMA SRBIJE!


Godina XIV • Broj 167
Decembar 2004.
IZ UVODNIKA GLAVNOG UREDNIKA
• Po ko zna koji put...
GOST "VIVE" - Prof. dr Bogdan Đuričić, dekan Medicinskog fakulteta u Beogradu, dopisni član SANU
• Vreme i breme dramatičnih promena
GOST "VIVE" - Prof. dr Sava Perović, urolog i genitalni hirurg svetskog ugleda
• Transseksualizam - rešenje zagonetke
RAZGOVOR S POVODOM: Ana Ćosić -Vukić
• Život za roman