|
Mia Marjanović ima 17 godina i sunčani osmeh koji je njen zaštitni znak. Na modnu pistu je prvi put stala u petoj godini, prikazujući dečje modele; danas je jedna od mladih nada kuće iznad koje svetlucaju zvezde: UMS! Reč je o jedinstvenoj školi za scenski i medijski nastup gde stručni instruktori otkrivaju posebne nadarenosti i usmeravaju ih na pravi put. Mia je jedna od najtalentovanijih učenica škole koju njeni polaznici nežno zovu: "Naša druga kuća".
Snimio Aleksandar Jančević
Styling: UMS
IZ UVODNIKA GLAVNOG UREDNIKA
Nisam imao nameru da u ovom aprilskom broju pišem o ružnim stvarima, već o vaskršnjem postu, Jovanu Dučiću i njegovim pesmama, o Stendalu, o ljubavi koja u proleće bukne, o Heseu, sreći i voljenju...
Nažalost, tri događaja gotovo jedan za drugim zaokupila su mi pažnju. Divljanje mladeži na zagrebačkim ulicama, masakr među navijačima na sportskim borilištima i atak sa bejzbol palicama na sedam žena, sudijama i advokatima, koje su došle u glavni grad Hrvatske na međunarodnu konferenciju pravnika....
MEGAHIT NA 32 STRANE• Vitaminski zakonik Sve što ste hteli da znate o najnovijim prirodnim preparatima, a niste imali koga da pitate • Večna mladost u običnoj tableti • Program vitamina za najčešće bolesti • Pomažu li i protiv raka?
APRIL U "VIVI" - 10 veličanstvenih• Gutljaji zdravlja Svi sa zadovoljstvom pričamo o hrani, a zanemarujemo piće koje i te kako utiče na psihofizičku kondiciju. Da vidimo koje su to tečnosti u sebi sjedinile božanski ukus i energetsku vrednost dostojnu divljenja...
"VIVA" NA ZLATIBORU• Umerena ishrana smanjuje faktore rizika Poslednjeg ovogodišnjeg kalendarskog zimskog dana na Zlatiboru je održan deveti po redu okrugli sto Instituta za štitastu žlezdu i metabolizam i "Vive" o posnoj hrani i pravilnoj ishrani
MINERALI I VITAMINI U TRUDNOĆI• Za zdravo potomstvo Zvanični stavovi pojedinih i razvijenih zemalja različita mišljenja lekara, kao i publikacije u novinama unose zabunu i uvode najveći deo populacije u nekontrolisano unošenje pojedinih vitamina i minerala. Vitaminizacija širokih masa nije samo nama poznat problem, većina zemalja u tranziciji prolazi i suočava se sa ovom pojavom. Najugroženije i najosetljivije grupe su deca, trudnice, dojilje i stariji ljudi. Kako u svemu ovome naći pravu meru?
DOSIJE• Beli luk Beli luk je zeljasta biljka od dvadeset do četrdeset santimetara, s lukovicom jakog mirisa i ljutog ukusa. Listovi su izduženi, pljosnati, uzani, kožasti i završavaju se šiljkom. Svi učestvuju u stvaranju čena sa membranskom kožicom. Cvetovi su beli ili ružičasti na dugim drškama, grupisani u prost terminalni štit, koji se otvara pre cvetanja. Cvet je sastavljen od tri čašična i tri krunična, slobodna i trajna listića. Plod je tropregradan sa tri šava i tri lože, koje nose po dva semena. Seme je uglasto i tvrdo, crno, albumen mesnat.Biljka je dugovečna svojom glavicom (bez rizoma), prostom ili obavijenom sa desetak čena, jajastih, duguljastih, stisnutih sa strane, malo savijenog i obloženog opštim omotačem. Cveta od juna do avgusta...
RAZGOVOR S POVODOM - Matija Bećković Još uvek držim korak • Odzvonilo muškim mukama "Zar se kod nas nekad čudio. Da su Crnogorci Srbi ne treba dokazivati. Da Crnogorci nisu Srbi - nikad dovoljno dokaza. Uvek jedan dokaz fali, i to onaj najvažniji. Nema Crnogorca koji nije Srbin, kakav takav. Ali ima Srba koji nisu Crnogorci. Politika je kod nas alfa i omega za sve i svašta. Pobeda na izborima nikom nije dala pravo da menja ime naroda, vere i jezika. Nažalost, kod nas mogu da menjaju i tablicu množenja i broj P (pi)", reči su velikog pesnika i akedemika
NOVE TEHNOLOGIJE• Hoćemo li progledati Refraktivna hirurgija je još je u povoju i mada se praktikuje i kod nas već nekoliko godina, operisan je mali broj pacijenata. Naprotiv, u zemljama razvijenog sveta, doživela je svojevrstan bum: milioni ljudi se podvrgavaju tom
metodu za korigovanje vida. Ne samo naučna misao, već i razvoj tehnologije menja neka ukorenjena shvatanja. Kada je dr Herman Snelen 1969. godine izneo ideju da bi se korekcija astigmatizma mogla obaviti hirurškim putem, to je svrstano u sferu naučnih bizarnosti i bilo krišom ismevano. Samo četrnaest godina kasnije, dakle 1983, Trokel je uveo "ekscimer" laser za površinsko skidanje delova rožnjače u terapeutske svrhe.
DOKTORE, PUCA MI GLAVA!• Nevolje zbog glavobolje Srećna je okolnost što samo šest odsto svih bolova u glavi ukazuju na postojanje neke od teških oboljenja,sve ostale glavobolje samo nepovoljno utiču na kvalitet života. Pre više od pet hiljada godina čovek,koliko se zna, prvi put se požalio na bolove u glavi. Šta mu je preporučeno da čini,ostala je tajna.Ali umnogome je glavobolja ostala tajna i do danas. To lekari nerado priznaju,a stručnjak koji se već desetak godina bavi glavoboljom,profesor dr Nada Šternić iz Instituta za neurologiju u Beogradu,koliko-toliko utešno saopštava da ogromna većina glavobolja nije opasna, iako, nažalost,itekako utiče na kvalitet života.
SAVET DERMATOLOGA• Akne treba lečiti! Veoma su često oboljenje kože, koje se javlja kod oko 80 odsto adolescenata ili mlađih odraslih osoba oba pola, uzrasta od jedanaest do trideset godina. Poslednjih godina istraživanja u dermatologiji su značajno doprinela razumevanju procesa nastanka bubuljica, a samim tim su proširene i terapijske mogućnosti. Preduslov za nastanak akni je seboreja - masna koža. Često postoji genetska predispozicija za nastanak. Promene se javljaju na delovima kože na kojima je najizraženija aktivnost sebacealnih (lojnih) žlezda: lice (posebno centralni delovi lica - čelo, nos, brada), vrat, leđa i predeo dekoltea. Oboljenje se razvija u pubertetu kada, pod delovanjem androgenih (muških) hormona, počinju da funkcionišu lojne žlezde. Lojna žlezda je pripojena uz mešak dlake u kome se nalazi koren dlake, i u koji se izliva sebum (loj) koji stvara ta žlezda. Povećanu aktivnost lojnih žlezda prati i nagomilavanje rožastih ćelija u samom mešku dlake, koje je uslovljeno genetskom predispozicijom, a koje je takođe stimulisano androgenim hormonima i sebumom. Tako se formira primarna lezija kod akni koja se naziva mikrokomedon (mali miteser), koji se ne vidi golim okom.
VELIKI APRILSKI HOROSKOP• Moj srećan broj Kad je reč o društvenom uspehu, prednost imaju znaci Vatre (Ovan, Lav i Strelac), plus Blizanci i Vodolija. Kod svih raste potreba da krenu novim putem i hrabro se upuste u uzbudljive poduhvate. A majka svih želja? Sedmica na igri loto! Iako astrolozi kažu da je sreća 2005. jednaka za sve, zbog velikih pomeranja planeta prvi deo godine pripada znacima Vazduha i Vatre, a drugi Vode i Zemlje. Tu su i drugi podaci koji bi vas mogli zanimati: šta će biti u ljubavi i poslu, kako vam ide sa decom, a kako sa rođacima i prijateljima, škripi li sa zdravljem, postoji li prava stvar koju možete za sebe da učinite, kako stojite sa srećnim danima u nedelji. Ipak, većinu najviše interesuje na kojih sedam brojeva planete "tipuju" kao na najsrećnije. Zna se šta nam loto u životu znači...
SPECIJALNO ZA "VIVU" - BERLINNESHVATLJIVE SMRTI MLADIH MUSLIMANKI • Tragični sudari svetova Serija ubistava radi "odbrane časti" dramatično je skrenula pažnju nemačke javnosti na postojanje "paralelnih" i nepomirljivih svetova. One su prošle kroz pakao. Sada nastupaju samouvereno, često nemilosrdno, povremeno bezobzirno. Njihov ton, i oštre reči pune gorčine, opravdava i čini uverljivim njihova lična drama. Iz nemilosrdnog sudara svetova, koji nije postao tako frontalan i katastrofalan, kako ga je najavljivao toliko citirani Samjuel Hatington (sukob civilizacija), ali ni manje tragičan kad je reč o pojedinačnim sudbinama, izašle su sa bolnim i dubokim ožiljcima. Reč je o muslimankama, Turkinjama i Albankama sa Kosova, koje su najednom postale medijske ličnosti. One kao pobednice biju žestoku bitku pred televizijskim kamerama, na tribinama i knjigama u ime njihovih poraženih sapatnica i žrtava. Protiv jednog anahronog i zatvorenog sveta, koji žensku slobodu smatra smrtnim grehom. I onog drugog, koji svojom ignorantskom ravnodušnošću, biva saučesnik u egzekucijama i nezaustavivoj seriji ubistava "u ime (odbrane) časti" sa kojom se Nemačka suočava. Jedna smrt koja je ovde prošlog meseca izazvala mnogo uzbudjenja - peta te vrste u minulih pet meseci - na dramatičan i drastičan način je skrenula pažnju javnosti na dva potpuno isključiva, gotovo vekovima udaljena sveta, koji žive jedan pored drugog. U istoj ulici. U istoj zgradi. Potpuno odvojeno.
VODA - BOGATSTVO NADOHVAT RUKE• Uvek čaša više "Srbija ima najviše podzemnih voda na svetu, ali se to bogatstvo nedovoljno ili pogrešno koristi, jer za to ne postoje odgovarajući programi" kaže profesor dr Tomislav Jovanović, šef katedre za balneoklimatologiju na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Vodu čovek treba da pije i kad nije žedan, kaže profesor dr Tomislav Jovanović, šef katedre za balneoklimatologiju na beogradskom Medicinskom fakultetu i upravnik Instituta za fiziologiju. Više od dve decenije bavi se proučavanjem voda i treba mu verovati. - To se naročito odnosi na starije ljude, jer njima se, tokom godina, smanjuje osećaj žeđi - dodaje. - A voda čuva vitalnost, poboljšava kvalitet života, usporava starost i ono što godine sobom nose. Starijima se koža suši, stvaraju se bore, to je najčešće usled nedostatka tečnosti u organizmu. Zato čaša sveže vode uvek treba da im je pri ruci. Voda, na neki način, zamenjuje aspirin.
IZ UGLA PSIHIJATRA• Samoća Kako je teško i mučno biti sam, iako toliko puta vapijemo za samoćom. Ali ta samoća za kojoj vapijemo je samoća kratkog trajanja, kada želimo da se saberemo bez uticaja drugih, da donesemo neke sopstvene odluke, da se odmorimo ili za neko vreme odvojimo od nekih neprijatnih osoba ili situacija. Takva samoća ima neku svrhu i mi je možemo prekinuti u svakom trenutku, kada počinje da nam biva neprijatna ili neizdržljiva. Međutim, biti neopozivo sam, bez svoje želje, natureno spoljnom ili nekom drugom silom, teško je i mučno stanje. Još od biblijskih vremena, pa sve do danas, čovek je stvoren da bude sa nekim, sa svojim parom, sa kojim čini celinu. Sam čovek je samo pola ljudskog bića, nedovršeno i nesavršeno biće, koje vapije za svojom drugom polovinom, za svojom družicom, za svojim parom, kako bi postao celovita ličnost. Sa kojim spojen postaje jedinstveno Jedno.
SAVREMENA MEDICINA NA MODERNIM APARATIMA• Razgovor sa bebom u stomaku Kao da je tu, na dlanu, još nerođeno dete pokazuje ne samo pol, nego i određene karakteristike. Ko može da odoli tom iskušenju, koja majka bi propustila takvu priliku? Ipak, ovakvi aparati su prvenstveno namenjeni lekarima, da u ranoj fazi života deteta mogu da uoče sve nedostatke. Gotovo da je na dohvat ruke taj večiti san svake buduće majke - da vidi svoje dete, da komunicira s njim dok je još u stomaku. Praktično može da ga vidi - i glavicu i ručice, u kom položaju leži, kako se prevrće, po licu da prepozna da li je smireno ili nervozno. Tehnika u medicini je otišla toliko daleko da žena treba samo u nekoj ginekološkoij klinici da se opusti, otkrije stomak i da okrene glavu prema monitoru. Lekar ili sestra će specijalnom "slušalicom" polako prevlačiti po trbuhu tako da će moći da se zapazi svaki detalj na bebi, sve njene kretnje. Trodimenzionalna slika, savršenog kvaliteta, još u punom koloru.
"KOŠTANA" (PONOVO) U NARODNOM POZORIŠTU• Igrajmo poeziju! Poznati reditelj Rahim Burhan ušao je u ovaj projekt sa idejom da Boru Stankovića izdigne iz njegovog stoicizma do nekakvog evropskog poimanja pisca, da pokaže njegovu svevremensku veličinu i "dokaže" da je "Koštana", pre svega, "žal za slobodom", ono što je i danas čini modernom. Koštani je već 105 godina, a i dalje je i lepa i mlada. Dobar reditelj Rahim Burhan pokušaće u to da nas uveri već uskoro - 8. aprila, na premijeri na sceni beogradskog Narodnog pozorišta, upravo tamo gde se i "rodila" junakinja Bore Stankovića. Ovoga puta glumački lik daće joj mlada Ana Franić.
TREĆE DOBA• Milutinovi golubovi Milutin Čolić je počeo da piše u norveškom logoru pre više od šest decenija, ali pisanjem ne prestaje da se bavi ni danas, čim nahrani golubove na Tašmajdanu. Da li je samo slučaj hteo da se knjiga portreta Milutina Čolića "Licem u lice" pojavi baš uoči FEST-a, umetničke manifestacije po kojoj je Beograd i danas prepoznatljiv? Ovaj veteran "Politike" može se sresti gotovo svakog dana na beogradskom Tašmajdanu kako hrani golubove, jer voli životinje i pesnike koji pevaju o životinjama, pa je čak trojicu njih uvrstio u svoju knjigu više portreta nego intervjua. Čolić je onaj izuzetak od pravila u novinarstvu koje uporno podseća da novinski tekst "živi samo jedan dan". Ima u ovoj knjizi više tekstova koji to pravilo osporavaju, jer ma koliko to čudno izgledalo, poruke sagovornika nikako ne prestaju da budu savremene. Čitalac se ponovo sreće sa ličnostima filma i politike, književnosti i pozorišta, jer stari i poštovani novinar pisao je o svemu i svima što ga je u životu okruživalo.
RODITELJI I DECA• Alergija na hranu Sve je veći broj dece alergične na neke namirnice. Njima je veoma teško spremati obroke. Evo nekih saveta: U poslednjih nekoliko godina, broj dece alergične na određene namirnice sve više raste. Većina dece je uzrasta od jedne do tri godine, ali ima ih i između tri i petnaest godina. Ovaj porast alergija na hranu se može objasniti na više načina: boljim otkrivanjem same alergije, ali i promenom navika u ishrani (nove namirnice, naročito susam, suvo voće sa ljuskom i egzotično voće; promena obrade namirnica; promena crevne flore…).
"VIVA" U BANJAMA SRBIJE - Vrdnička banja
|