Amerika rehabilitovala kafu
(Фото А. Васиљевић)
Tri do pet šoljica kafe dnevno neće naškoditi srcu i krvnim sudovima – tvrdnja je najnovije studije o vezi između pijenja kafe i kardiovaskularnih bolesti. Istraživači su analizirali 36 studija, sa čak 1.270.000 učesnika, a zaključke je nedavno preneo ugledni američki list „Njujork tajms”. Kafa, naime, ne samo da ne škodi već čini dobro srcu i mozgu (sprečava šlog, smanjuje rizik od infarkta, Alchajmerove i Parkinsonove bolesti), ima zaštitno dejstvo na jetru, na lučenje insulina, pa je tako kafa dobra i za dijabetičare, a čak smanjuje i rizik od raka. Kafa je konačno rehabilitovana: oslobođena je loše reputacije da negativno utiče na zdravlje. Čak je prvi put stigla na listu zdravih namirnica u američkim vodičima ishrane.
U Srbiji već dugo vlada gvozdeno pravilo o dve šoljice kafe na dan: jedna ujutru, druga u društvu. Ko se ovog pravila pridržava kafa mu neće škoditi. Međutim, to se ne može reći za zaposlene po kancelarijama, ali i za majstore raznih zanata, koji u sve dužem radnom danu piju i po pet, šest kafa.
Profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu na Katedri za higijenu i stručnjak za ishranu dr Branko Jakovljević ukazuje, međutim, na ključni detalj zašto ova studija u Srbiji mora da se uzme uz dozu rezerve: kafa koja se pije širom Amerike i naša, najčešće jaka crna turska kafa, nemaju nikakvu sličnost!
– Naravno, zaključcima ove studije moramo da verujemo: urađena je po najboljim naučnim metodama i objavljena u najjačim svetskim časopisima. Studija sada podstiče pijenje i većih količina kafe od do sada najčešće preporučivane dve-tri šoljice kafe na dan – kaže dr Jakovljević.
On priznaje da pacijentima koji kod njega dolaze po savet za dijetu dnevno dozvoljava tri kafe, naravno bez šećera i mleka.
– Naša turska kafa se tamo retko pije, a to vrlo mnogo menja pogled na ovaj problem. Pokazalo se da naša turska crna kafa podiže nivo holesterola u krvi. Drugo je i pitanje kvaliteta kafe koja se kod nas može kupiti. Nivo kofeina u kafi zavisi od kontakta vode i same kafe, a taj kontakt je kraći u filter ili espreso kafi. Kod nas kafa nije dobra dok ne proključa tri puta – primećuje dr Jakovljević, dodajući da se zato ne može slepo prepisivati nešto što važi u Americi, već se ovim preporukama mora prići razumno i individualno.
Lekari koji su predstavili studiju poručili su da nove preporuke ne treba shvatiti kao poziv da ubuduće kafu treba piti „na litre”, već umereno, bez dodavanja šećera, mleka, šlaga, sladoleda i alkoholnih pića. Za zdravlje je dobra samo obična, crna kafa, bez dodataka.
Dr Jakovljević podseća da, ako u kafu dodamo samo po jednu kašičicu šećera, a popijemo četiri kafe – to je već 30 grama šećera koje smo samo kroz kafu uneli u organizam. To ne može biti zdrava preporuka. Isto važi i kada u kafu dodajemo dosta punomasnog mleka.
Naš sagovornik naglašava da je neophodan individualni pristup: ima ljudi kod kojih kafa izaziva uznemirenost, nesanicu, palpitaciju, to jest osećaj preskakanja srca, ubrzani puls ili skok pritiska.
Kardiolog i načelnik Centra za hipertenziju u Kliničkom centru Srbija, profesor dr Vesna Stojanov podseća da je kafa pre svega diuretik, sredstvo kojim se iz organizma izbacuje tečnost.
– Kafa prvo naglo izaziva skok pritiska, ali kako dolazi do izbacivanja tečnosti, pritisak opada. Međutim, zbog tog trenutnog skoka pritiska ona može biti i opasna – kaže naša sagovornica.
Doktorka Stojanov dodaje da nikada pacijentu nije zabranila da pije kafu, ali da svakoga upozorava da se ne sme preterivati sa jakim kafama niti sa dodatim mlekom.
– Jedna do dve kafe dnevno nema uticaja na zdravlje. Međutim, retko srećem pacijenta koji puši, a da ne pije kafu. Prosto to kod nas ide jedno sa drugim, a ta kombinacija je problematična: povećava se „donji” pritisak i ubrzava srčani rad, naročito ako su kafe jake. Američka i naša kafa se razlikuju kao nebo i zemlja – Amerikanci kafu koju nose sa sobom piju preko celog dana, ali je ona razvodnjena i razređena, za razliku od naše crne ili italijanskih kafa koje su daleko jačeg ukusa – kaže dr Stojanov.