Protest na pravnom usmeravali i desni i levi

14. 10. 2015. 15:05

Проф. др Сима Аврамовић (Фото З. Кршљанин)

Posle višednevne blokade beogradskog Pravnog fakulteta, studenti i uprava su juče potpisali sporazum, čime je protest i zvanično okončan. Dekan prof. dr Sima Avramović u izjavi za naš list kaže da mu je žao što studenti prava od početka nisu prepoznali pokušaje različitih političkih opcija da njima manipulišu.

– Od početka štrajka bio je uočljiv uticaj ideoloških grupa, od ultralevih anarhista – marksista, do ultradesničara. Uvek su Pravni i Filozofski fakultet bili mesta na kojima su se oprobavali „mišići” različitih političkih opcija i meni je žao što to naši studenti nisu uvideli – kaže dekan Avramović.

Kako precizira, na tok događaja uticali su studenti sa Filozofskog fakulteta, koji su orkestrirali protest i usmeravali ga čas ovamo, čas onamo.

– Čak su i novinari prepoznali neke od njih sa ranijih protesta na drugim fakultetima. Oni su se i nama predstavljali kao studenti Filozofskog i objašnjavali da imaju prava da budu ovde jer je ovo zajednička studentska borba. Svi smo čuli kada su kolegama s Pravnog telefonom davali instrukcije šta treba da rade. Studenti prava su tek na kraju shvatili da moraju da se oslobode prisustva svojih kolega sa filozofije – kaže dekan.

Po njegovim rečima, klasičan primer manipulacije bile su i informacije koje su studenti plasirali o fizičkom obračunu dekana i studenata, čak su tvrdili da o tome imaju i video-zapise. Dekan Avramović priznaje da jeste bilo guranja kako bi se otvorio amfiteatar, ali da studente niko nije ni pipnuo, čak se na snimcima studenata vidi kako dekan smiruje situaciju, a ne da „nekog tuče stolicama po glavi”, kako su, pozivajući se na izjave nekih studenata, preneli pojedini mediji.

– Potpuno je neverovatno da iko može da poveruje da jedan čikica od 65 godina, i to sam, može da napadne grupu mladih studenata… Čak sam dobio i nadimak Švarceneger – kaže profesor Avramović, šaleći se na sopstveni račun.

Ovaj protest, čiji su glavni ciljevi bili da se izdejstvuje dodatni ispitni rok i niža cena boda za prenete ispite, nije podržao Studentski parlament, mada je stao uz deo studentskih zahteva. Akademci koji su sproveli blokadu fakulteta na pitanje ko je organizovao tu akciju, novinarima su objašnjavali da je reč o „samoorganizovanim studentima”. Ova formulacija prvi put je korišćena pre četiri godine, u vreme blokade nekoliko fakulteta u Beogradu, pre svega Filološkog i Filozofskog, tokom koje su studenti zahtevali besplatno studiranje za sve.

Iako su studenti tada negirali da imaju bilo kakve veze sa organizacijama poput „Marks 21” i „Anarho-sindikalna inicijativa”, upravo su na ovim sajtovima bili postavljeni studentski zahtevi, proglasi i obaveštenja o aktivnostima.

Blokade kao metod korišćene su i u narednim godinama, a i parole su bile identične: „Znanje nije roba” ili „Mi studiramo, oni profitiraju”. Na protestima su se kao lideri ustoličili studenti sa Filozofskog fakulteta i Univerziteta umetnosti, iako su svi u kontaktu sa novinarima insistirali na anonimnosti.

-----------------------------------------------------------------

Po receptima „Blokadne kuharice”

U vreme blokada fakulteta 2011. godine za naš list je iz Rektorata Beogradskog univerziteta obelodanjena i knjižica „Blokadna kuharica”, sa „receptima” kolega sa Sveučilišta u Zagrebu studentima drugih univerziteta o tome kako se blokiraju fakulteti.

Priručnik je objavio Centar za anarhističke studije, a sadrži detaljna uputstva kako se sprovodi i organizuje blokada, tu su i uputstva o organizovanju sekcija, redarske službe, kako da se organizuju odnosi s medijima… Inače, tokom minulih protesta na Pravnom, studenti su insistirali na anonimnosti i pred novinarima se „rotirali” u davanju izjava.

Kako je svojevremeno za naš list objašnjavao pi-ar BU Marjan Nikolić, oni ne žele da se iko isturi kao lider, kako bi se naglasila kolektivnost akcije i pokazalo da se zahtevi ne tiču pojedinca, već su od opšteg interesa. „Zato svaki put pred kamerama i u pregovorima imamo druge osobe jer žele da stvore utisak u javnosti da ih ima mnogo”, objasnio je Nikolić.