Bazar ostaje na Sajmu još najmanje godinu dana

17. 11. 2016. 18:05

Базар је профитабилна делатност за Сајам и у договору са закупцима одлучићемо где ће се они преселити (Фото: А. Васиљевић)

Ostaćemo bez hleba ako nas isteraju odavde – zabrinuto odmahuje rukom prodavačica u Bazaru Beogradskog sajma i odlazi iza rafova sa odećom koju prodaje. Vest da će hale 7, 8 i 9 biti preuređene u konferencijski centar sa svečanom dvoranom za 500 korisnika i brojne sale sa sastanke neprijatno je iznenadila oko stotinak trgovaca koji na ovom mestu posluju još od 1993. godine. Arhitektonski konkurs za rekonstrukciju tog dela izlagačkog kompleksa završen je juče i ljudi kojima su tezge na Sajmu jedini izvor prihoda čekaju zvaničnu informaciju šta će biti sa njima.

– Videli smo arhitekte kad su dolazili da obiđu prostor, ali još ne znamo ništa pouzdano. Ovde sam dvadesetak godina i bilo bi zaista teško da moram iznova da gradim biznis na nekom drugom mestu – objašnjava Slobodan Nešković, vlasnik radnje u hali 7.

Trgovci, ipak, priznaju da je halama građenim između novembra 1966. i marta 1967. godine zaista neophodna rekonstrukcija – kažu da su se tek poslednjih dana ugrejali jer u hali 7 donedavno nije bilo ni vrata, a na spisku stvari koje su dotrajale su i sijalice, od kojih su mnoge odavno pregorele.

Značajna dela posleratne arhitekture
Hala 1 Beogradskog sajma je spomenik kulture, tri objekta predviđena za adaptaciju ne uživaju status takve zaštite, ali kao deo kompleksa od 170.000 kvadrata i 14 izložbenih zdanja predstavljaju najznačajnija dela srpske posleratne arhitekture. Kompleks koji će sledeće godine obeležiti osam decenija postojanja projektovale su arhitekte Milorad Pantović i inženjeri Branko Žeželj i Milan Krstić, a prva sajamska izložba otvorena je u leto 1957. godine.

Ovo mesto, ipak, jedno je od najpopularnijih u gradu za nabavku robe široke potrošnje po povoljnijim cenama. Na tezgama butika koji ovde posluju mogu se pronaći jakne, džemperi, cipele, patike, farmerke… po nižim cenama nego u centru.

U poslednje vreme sve je manje mušterija, a zakupac iz hale 8 Radenko Radić priznaje da odavno razmišlja o preseljenju. Ovde posluje duže od dve decenije, ali mesecima se ne može pohvaliti zaradom u svojoj prodavnici obuće.

– Plaćam zakup od 200 evra što, mora se priznati, i nije velika suma. Najviše posla ima leti, ali je teško preživeti od prihoda iz ta četiri letnja meseca jer je u ostalim periodima godine profit znatno manji – objašnjava Radić.

Pošto nemaju pouzdanu informaciju o tome kakva ih sudbina čeka, oslanjaju se na priče „rekla-kazala”. Mnogi od njih nadaju se da će se obistiniti glasine da će radnje ipak biti zadržane po obodu hala, a centralni deo objekata preuređen u konferencijski centar.

U Beogradskom sajmu tvrde da nema mesta panici jer će zakupci u halama 7 i 8 ostati do daljeg – najmanje godinu, a možda i dve.

– Bazar je profitabilna delatnost za Sajam i u dogovoru sa zakupcima odlučićemo gde će se oni preseliti. Zavisi i od toga šta oni žele. Mogli bismo da im ponudimo da pređu u halu 10, 11 ili 5. Zasad ne razmišljamo o preseljenju dok ne dobijemo sve dozvole za rekonstrukciju, a to može da potraje – objašnjava Ljuba Stambolić, savetnica za komercijalne poslove Beogradskog sajma.

Prema njenim rečima, nagrađena konkursna rešenja biće osnov za izradu tehničke dokumentacije.

– Očekujemo da do leta podnesemo zahtev za lokacijsku dozvolu, a rekonstrukcija bi mogla da počne 2018. godine – kaže Stambolić.