Tender za RTB „Bor" javni, otvaranje ponuda tajno

Anica Telesković

21. 08. 2018. 15:13

Ко ће купити РТБ Бор (Фото Д. Јевремовић)

Ponude za Rudarsko-topioničarski basen (RTB) „Bor” juče su otvorene, saznaje „Politika” u Vladi Republike Srbije. Ono što nezvanično može da se čuje je da je samo proverena ispunjenost tenderskih kvalifikacionih uslova. Finansijski deo ponude, juče, nije otvaran, kažu naši izvori.

Koliko ponuda je stiglo, kao i koliko investitora je ispunilo uslov definisan tenderom, prema kome poslovni prihod kompanije mora biti veći od 500 miliona dolara, ostala je nepoznanica tokom celog jučerašnjeg dana.

Kako se navodi u javnom pozivu, ulagač može biti domaća ili strana kompanija koja se bavi eksploatacijom ili proizvodnjom bakra i ostalih plemenitih metala, u poslednjih 10 godina u kontinuitetu.

Finansijski deo paketa biće otvoren samo za one ponuđače koji su ispunili tenderske uslove.

U Ministarstvu privrede čak nisu mogli ni da potvrde da je juče istekao rok za dostavljanje ponuda. Iako to piše u javnom pozivu koju je država raspisala

Iako je zakonski rok za dostavljanje ponuda istekao juče u podne, ni u Ministarstvu privrede, ni u Ministarstvu rudarstva i energetike juče nije bilo moguće dobiti bilo kakvu informaciju o tenderskom postupku. Tim povodom niko od nadležnih juče se nije oglašavao, a u Ministarstvu privrede čak nisu mogli ni da potvrde da je juče istekao rok za dostavljanje ponuda. Iako to piše u javnom pozivu koju je država raspisala.

Kako sada stvari stoje, više informacija o prodaji ovog državnog preduzeća građani Srbije dobili su od kineskog ambasadora Li Mančanga, nego od srpskih državnih zvaničnika. On je nedavno potvrdio da se jedna kineska kompanija javila na tender za RTB „Bor”.

Prema do sada objavljenim informacijama u medijima i ranijim izjavama predstavnika vlade, sedam kompanija je otkupilo tendersku dokumentaciju. To, međutim, ne znači da su svi oni dostavili obavezujuće ponude za „Bor”. Portal B92 nedavno je objavio i da je „Red metal”, iza kojeg stoji biznismen Milan Popović, takođe dostavio svoju ponudu. Mediji su pisali i da su među ponuđačima tri ruske kompanije, jedna turska, i jedna makedonska kompanija.

Premijerka Ana Brnabić nedavno je u Majdanpeku, odgovarajući na pitanja novinara da li će država ostati većinski vlasnik, rekla da će to zavisiti od samih ponuda. To znači da će se država opredeliti za partnera koji bude tražio najmanji vlasnički udeo za obavezno ulaganje od 350 miliona dolara.

„Minimum je da imamo garancije da će svi zaposleni zadržati svoj posao i da će najmanje ulaganje biti 350 miliona dolara i da će u narednih četiri do pet godina proizvodnja biti povećana između tri i četiri puta. U zavisnosti od toga ćemo videti kako će se država pozicionirati u samom vlasništvu”, kazala je ona, a preneo Tanjug.

Potencijalni investitori morali su da dostave i bankarsku garanciju u iznosu od milion dolara. Upravo na ovom zahtevu padali su neki od prethodnih tendera za RTB „Bor”, jer su ovu kompaniju uglavnom hteli kupci bez para.

Država je dugo krojila tender na kome će RTB „Bor” tražiti strateškog partnera i za raspisivanje javnog poziva (18. jul) probila je sve rokove. I one koje je postavio Međunarodni monetarni fond (kraj marta) i one koje su postavili ovdašnji državni zvaničnici (kraj juna).

Uoči raspisivanja tendera objavljen je finansijski izveštaj o poslovanju po kome je kompanija prethodnu godinu završila u plusu od 974 miliona dinara, što je nešto više od osam miliona evra. Kraj prethodne godine RTB „Bor” dočekao je sa gubitkom od 1,27 milijardi dinara. Ipak, ovde je reč samo o redovnom godišnjem izveštaju i konsolidovani izveštaj još nije objavljen. To znači da u konačan rezultat ne ulazi poslovanje Rudnika bakra „Majdanpek” i „Topionice”. Pojedinačni finansijski rezultati ove dve kompanije, koje posluju u okviru RTB „Bora”, pokazuju da je Rudnik bakra „Majdanpek” bio u plusu od 2,57 milijardi dinara, a „Topionica” je poslovala sa gubitkom od 376 miliona dinara.

Takođe, nedavno je objavljeno i saopštenje kako je RTB „Bor” povećao izvoz za trećinu, a menadžmentu je išlo naruku i to što je cena bakra na svetskom tržištu rasla.