Izabrana dela Novice Đurića
Новица Ђурић (Фотографије лична архива)
Ove godine iz štampe je izašlo troknjižje „Izabrana djela Novice Đurića” (u izdanju „Unireksa”), književnika, predsednika Udruženja književnika Crne Gore i dopisnika našeg lista iz ove zemlje.
Reč je o izabranoj poeziji pod naslovom „Kameni jahači”, prozi objedinjenoj u „Roman ti pričam” i esejima književne kritike – „Tri lica ljubavi”. Predgovor za knjigu poezije napisao je Milovan Vitezović, a pogovor pesnikinja Milica Kralj. Akademik Matija Bećković autor je predgovora za knjigu proze, dok je predgovor za knjigu eseja uradio mr Aleksandar Ćuković, a pogovor mr Radoje Femić. Svoje knjige Đurić je predstavio i u Beogradu, na ovogodišnjem Sajmu knjiga u Beogradu.
Pišući o Đurićevoj poeziji, Milovan Vitezović je rekao: „Novica Đurić se u pevanju najčešće opredeljivao za slobodan stih, da mu stroge, metričke forme ne bi kalupile misli. Tako su u zbirci pesme slobodnog pevanja i mišljenja. U njima je, počev od prve pesme škrtim, skupim i mudrim rečima šifrovao svoj i narodni život.
A u takvim zagonetkama možemo i sebe naći. U pesmama su sva gorka iskušenja i mnoga prokletstva koja ga nisu mogla zaobići, a on ih je, pevajući, doživeo kao predački blagoslov. Ovako izabrane pesme predstavljaju zavetnu zbirku ovog pesnika živog srpskog jezika, čuvara njegovog dostojanstva”.
Matija Bećković, govoreći o prozi ovog autora koji živi i radi u Podgorici, zabeležio je da je čovek ono što pamti.
„To je istina o svakom smrtniku, pogotovo pesniku. Ne može se znati po kom ključu je pamćenje nešto izdvojilo i zapečatilo, a nešto drugo izbrisalo, kao da ga nije ni bilo. To je jedna od tajni našeg identiteta. Ono što pesnik ne može da zaboravi postaju i motivi oko kojih je sadenut i koji najupornije traže da dođu do reči. Jednu takvu nisku nanizao je iz svog pamćenja pesnik Novica Đurić u lirskoj ispovesti koju je naslovio ’Pričam ti roman’. Reč je o istinitim, ličnim doživljajima o kojima pesnik zna više od ikoga, zato ih i ispisuje ne osvrćući se naokolo i ne ugledajući se ni na koga”, ocenio je Bećković.
Đurićevo (1956, Drijenik) stvaralaštvo prevođeno je na italijanski, ruski, bugarski, švedski i makedonski jezik. Bio je glavni i odgovorni urednik ,,Omladinskog pokreta”, prve crnogorske ilustrovane revije ,,Pokret”, dnevnika ,,Glas Crnogorca”, prvi glavni i odgovorni urednik dnevnih novina ,,Dan”. Obavljao je dužnost šefa dopisništva novosadskog ,,Dnevnika” za Crnu Goru, novinara ,,Večernjih novosti”. Dobitnik je brojnih književnih i novinarskih nagrada.