Palmino ulje štetno za vojnu industriju

Vladimir Vukasović

07. 04. 2019. 14:26

O štet­no­sti pal­mi­nog ulja na ljud­ski or­ga­ni­zam mi­šlje­nja me­di­cin­skih struč­nja­ka još se, upr­kos broj­nim ras­pra­va­ma, ni­su sa­svim po­klo­pi­la, ali ono do­ka­za­no pre­ti evrop­skoj voj­noj in­du­stri­ji. Zbog pal­mi­nog ulja dva­ma ve­li­kim pro­iz­vo­đa­či­ma rat­nih avi­o­na iz Evro­pe mo­gao bi iz ru­ku is­kli­znu­ti po­sao vre­dan dve mi­li­jar­de do­la­ra, ko­li­ko su se na­da­li da će do­bi­ti od pro­da­je svo­jih le­te­li­ca ar­mi­ji Ma­le­zi­je. Ume­sto Evro­plja­na, tom uno­snom ugo­vo­ru sad se mo­gu ra­do­va­ti Ki­ne­zi.

Ma­le­zi­ja je tre­ća naj­sna­žni­ja pri­vre­da u eko­nom­ski sve po­let­ni­jem re­gi­o­nu ju­go­i­stoč­ne Azi­je, na če­mu ima da za­hva­li i svo­joj in­du­stri­ji pal­mi­nog ulja, ko­ja na glo­bal­nom ni­vou za­o­sta­je is­klju­či­vo za onom u ma­le­zij­skom su­se­du In­do­ne­zi­ji. Ma­le­zij­ski udeo u svet­skom tr­ži­štu tog ulja iz­no­si čak 39 od­sto. I to bi mo­gla bi­ti sa­mo osno­va za još uspe­šni­ju bu­duć­nost ako se pret­po­sta­vi da me­di­cin­ske sum­nje spram efe­ka­ta pal­mi­nog ulja ne­će uze­ti da­nak u mu­šte­ri­ja­ma. Ne okre­nu li one le­đa ovom iz­u­zet­no po­pu­lar­nom pro­iz­vo­du, ne­će bi­ti raz­lo­ga da se za­u­sta­vi iz­van­re­dan rast te in­du­stri­je, ko­ja se u po­sled­nje 23 go­di­ne, ka­ko je pre­ne­la Al Dža­zi­ra, pro­ši­ri­la če­tvo­ro­stru­ko.

Iz­gle­di bi, da­kle, bi­li idi­lič­ni sa­mo ka­da ih, osim le­ka­ra, ne bi kva­ri­li i eko­lo­zi. Oni upo­zo­ra­va­ju na to da se za pro­iz­vod­nju pal­mi­nog ulja šu­me kr­če ne­mi­li­ce, a ze­mlji­šte se sa­ti­re. 

Evrop­ska uni­ja je re­a­go­va­la pla­nom da pre­ko Svet­ske tr­go­vin­ske or­ga­ni­za­ci­je iz­dej­stvu­je za­bra­nu upo­tre­be pal­mi­nog ulja za pro­iz­vod­nju bi­o­go­ri­va, re­zo­nu­ju­ći ka­ko je ap­surd­no da se sta­ra, eko­lo­ški ško­dlji­va go­ri­va za­me­nju­ju onim ko­je ne is­pu­šta otrov­ne ga­so­ve, ali za­to na­ve­li­ko uni­šta­va šu­me. I fran­cu­ski par­la­ment je tra­žio da vla­da iz­ba­ci pal­mi­no ulje iz svo­jih pla­no­va za bi­o­go­ri­va 2020. go­di­ne.

Ta­kav udar na svo­ju pri­vre­du, ko­ji bi je mo­gao ko­šta­ti i 500 mi­li­o­na do­la­ra go­di­šnje, Ma­le­zi­ja ni­je hte­la da otr­pi ćut­ke. Njen je pre­mi­jer Ma­hat­hir Mu­ha­med pred me­đu­na­rod­ni sa­jam na­o­ru­ža­nja u svo­joj ze­mlji za­pre­tio da će, na­sta­ve li se ta­kvi po­te­zi pro­tiv nji­ho­vih in­te­re­sa, no­ve voj­ne avi­o­ne, ume­sto od Evro­pe, ku­pi­ti od Ki­ne ili ne­kog dru­gog, ja­vio je „Sa­bah”.

Ta­kva od­lu­ka po­go­di­la bi fran­cu­sku kom­pa­ni­ju „Ra­fa­le”, u ko­joj de­o­ni­ce ima­ju i Špan­ci i Nem­ci, ili avi­on „ju­ro­faj­ter taj­fun”, ko­ji te tri dr­ža­ve pra­ve za­jed­no s Bri­tan­ci­ma i Ita­li­ja­ni­ma. Te le­te­li­ce do­sad su bi­le fa­vo­ri­ti za za­me­nu ma­le­zij­ske za­sta­re­le flo­te „mi­go­va 29”, ko­ji su, pre­ma na­vo­di­ma Roj­ter­sa, ve­ći­nom pri­ze­mlje­ni.

Još pre ne­go što je Mu­ha­med pred sa­jam oruž­ja upu­tio svo­ju pret­nju, iz Ma­le­zi­je je do Evro­pe do­pi­ra­lo do­volj­no ne­za­do­volj­nog gun­đa­nja da je fran­cu­ska vla­da, pre sve­ga Mi­ni­star­stvo od­bra­ne, još u ja­nu­a­ru po­ru­či­la da zva­nič­ni Pa­riz, šta god o to­me mi­sli­li par­la­men­tar­ci, ne­će po­dr­ža­ti pot­pu­nu za­bra­nu upo­tre­be pal­mi­nog ulja za pro­iz­vod­nju bi­o­go­ri­va. Ak­tu­el­na fran­cu­ska ad­mi­ni­stra­ci­ja mo­žda je i pred­vod­nik u bor­bi za odr­ža­nje i spro­vo­đe­nje eko­lo­ških ak­ci­ja, po­put Pa­ri­skog spo­ra­zu­ma o kli­mat­skim pro­me­na­ma, ali ov­de je ipak reč o dve mi­li­jar­de do­la­ra. To­li­ke svo­te ni­je se la­ko od­re­ći ni­ko­me, pa ni Fran­cu­zi­ma, uto­li­ko pre što im je pro­da­ja 36 „Ra­fa­le­o­vih” avi­o­na u tom re­gi­o­nu Azi­je, uta­na­če­na s In­di­jom, već blo­ki­ra­na zbog ko­rup­ci­o­na­škog skan­da­la oko tog po­sla u ko­ji se uple­la vla­da Na­ren­dre Mo­di­ja.

Ni ma­le­zij­ske vla­sti ne mo­gu se­bi do­zvo­li­ti da se rav­na­ju is­klju­či­vo pre­ma za­šti­ti ži­vot­ne sre­di­ne. Me­sta za bri­gu oko pal­mi­nog ulja, šta­vi­še, ima i zbog oti­ma­nja ze­mlji­šta od tra­di­ci­o­nal­nih i do­mo­ro­dač­kih za­jed­ni­ca, kao i za­to što su stan­dar­di rad­nič­kih pra­va u ovoj in­du­stri­ji sla­bi. Ali, Ma­le­zi­ja se na­la­zi u pro­ce­pu iz ko­jeg se ni jed­na Ki­na, pa ni In­di­ja, još ni­su sa­svim iz­ba­vi­le: ka­ko da na­či­ne pri­vred­ni pro­boj pod eko­lo­škim pri­ti­skom onih što su već do­se­gli ni­vo eko­nom­skog raz­vo­ja na ko­jem ima­ju ma­ne­var­skog pro­sto­ra da lak­še raz­mi­šlja­ju i o ru­i­ni­ra­nju ži­vot­ne sre­di­ne.

Još je­dan ši­lja­ti gre­ben u tom pro­ce­pu za vla­du u Ku­a­la Lum­pu­ru je­ste i to što ona ne sme pre­vi­še da pre­ti EU s ob­zi­rom na to ko­li­ko Ma­le­zi­ja s njom već po­slu­je u obla­sti­ma van voj­ske. Ali, Mu­ha­med ne mo­že ni tek ta­ko da u pro­klju­ča­lo ulje „ba­ci” 600.000 plan­ta­že­ra na či­jim se po­se­di­ma pro­iz­vo­di pal­mi­no ulje. Ti­me bi pre­mi­jer pod­rio svo­je šan­se na iz­bo­ri­ma ko­ji Ma­le­zi­ji pred­sto­je ovog le­ta, naj­ka­sni­je do av­gu­sta. 

Je­dan ustu­pak Ma­le­zi­ja ipak raz­ma­tra: da ogra­ni­či po­vr­ši­nu za pro­iz­vod­nju pal­mi­nog ulja na šest mi­li­o­na hek­ta­ra, ka­ko je agen­ci­ja Blum­berg ob­ja­vi­la u fe­bru­a­ru. Ma­le­zij­ska mi­ni­star­ka pri­mar­nih in­du­stri­ja Te­re­za Kok ta­da je ka­za­la da bi to bi­lo sve­ga 2,5 od­sto ze­mlji­šta vi­še od onog ko­je se sad ko­ri­sti u te svr­he. Do­du­še, vla­da ra­ču­na na to da bi, uz na­pred­ni­je me­to­de ob­ra­de ze­mlji­šta, po­ve­ća­nje pri­no­sa bi­lo i ve­će od tog pro­cen­ta. Me­đu­tim, u na­ja­vlje­no ogra­ni­če­nje ne ula­ze par­ce­le u su­sed­nim ze­mlja­ma, gde Ma­le­zi­ja ta­ko­đe pro­iz­vo­di pal­mi­no ulje. 

Ako po­pu­sti vi­še od to­ga, Ma­le­zi­ja se, na­vo­di Blum­berg, iz­la­že ri­zi­ku da je dru­gi pre­tek­nu. Bra­zil, ta­ko, ima pro­stran­stva po­god­na za pal­mi­no ulje jer je šu­ma na nji­ma već po­se­če­na zbog sto­čar­stva. A no­vi bra­zil­ski pred­sed­nik Ža­ir Bol­so­na­ro iona­ko se ne us­te­že ni od da­lje se­če šu­ma u Ama­zo­nu, „plu­ći­ma Ze­mlje”.

Zbog to­ga će pred­stav­ni­ci Ma­le­zi­je i In­do­ne­zi­je, ko­ji za­jed­no dr­že 85 od­sto svet­skog tr­ži­šta pal­mi­nog ulja, su­tra i prek­su­tra do­ći u Bri­sel da bi lo­bi­ra­li za svo­je in­te­re­se.