Stranci i dalje ulaganjima dobijaju pasoš Crne Gore

Novica Đurić

14. 02. 2022. 19:21

До црногорског држављанства долази се и инвестирањем у туризам: Пераст (Фото: Небојша Марјановић)

Podgorica – Mnoge mere i programe koje je donela bivša vlada premijera Zdravka Krivokapića biće najverovatnije pod lupom nove vlade i njenog predsednika. Veruje se da će neke odluke biti poništene s prvim zasedanjem, najverovatnije manjinske, vlade, kojoj će predsedavati bivši vicepremijer Dritan Abazović.

Abazović je saopštio da će među prvim odlukama biti poništena odluka o dodeli crnogorskog državljanstva koju je Krivokapić doneo pre nekoliko dana, ali izvršiće se i analiza uslova za sticanje ekonomskog državljanstva.

Bivši funkcioner Ministarstva unutrašnjih poslova Bojan Bugarin, inače ekspert za statusna pitanja stranaca i migranata, izjavio je da bi na osnovu izmene Odluke o kriterijumima za utvrđivanje osnova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, koju je vlada Zdravka Krivokapića usvojila „neposredno pre nego što joj je izglasano nepoverenje u skupštini 4. februara, u narednoj godini za crnogorsko državljanstvo moglo da se prijavi do 5.000 građana i ta brojka bi u narednih pet godina mogla da dođe do 25.000 građana”.

Neki eksperti veruju da nije zabrinjavajuća ova izmena koliko instrument dodele ekonomskog državljanstva po osnovu kojeg su u vreme predsednikovanja vladom Milo Đukanović i Duško Marković dodelili nemali broj pasoša sumnjivim licima od kojih se neki nalaze na međunarodnim Interpolovim poternicama. Nije nepoznato da su među prvima crnogorsko državljanstvo dobili Taksin Šinavatra, koji je opljačkao svoj narod i pobegao u Crnu Goru, gde je dočekan s posebnim počastima. Visoki tajlandski sud osudio je bivšeg premijera Taksina Šinavatru na dve godine zatvora zbog njegovog vođenja državnog programa lutrije, koji je pokrenuo dok je bio na toj dužnosti.

Najnoviji primer je sukob između zvanične Moskve i Beograda zbog davanja azila Telmanu Ismailovu, koji se nalazi na crvenoj poternici zbog kriminalnih radnji u Rusiji. Moskva je nedavno zatražila njegovo izručenje, što je Crna Gora odbila.

„Azil dodeljen Telmanu Ismailovu je neprijateljski potez jer on nije ubedljivi politički izbeglica. Davanje gospodinu Ismailovu, koji je optužen za teška krivična dela u Rusiji, političkog azila u Crnoj Gori, uprkos postojanju Interpolove poternice, u Rusiji doživljavamo kao neprijateljski potez Podgorice”, saopštio je ambasador Rusije u Crnoj Gori Vladislav Maslenikov.

Vlada premijera Mila Đukanovića je za šest godina, po posebnim uslovima, dodelila oko 170 državljanstva. Tada je, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, naslednik poznate bankarske dinastije i jedan od finansijera projekta „Porto Montenegro” u Tivtu Natanijel Džejms Rotšild dobio crnogorsko državljanstvo.

Prema podacima MUP-a, mlađi Rotšild je 2011. godine, na zahtev tadašnjeg predsednika Vlade Crne Gore Igora Lukšića, upisan u spisak crnogorskih državljana.

Krajem 2021. i vlada Krivokapića je za godinu dana produžila program ekonomskog državljanstva, odnosno „izdavanje crnogorskih pasoša u zamenu za investiranje u neki od razvojnih projekata iz oblasti turizma, prerađivačke industrije i poljoprivrede”.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja saopštili su da su kriterijumi „sada stroži, povećana je kotizacija za 100.000 evra, a ukupna vrednost svih planiranih projekata koji bi trebalo da se realizuju zahvaljujući prodaji pasoša je oko 450 miliona evra”. Uveravaju da će se po ovom osnovu u Crnoj Gori otvoriti do 2.200 novih radnih mesta.

Ministar ekonomije Jakov Milatović ocenio je da bi Program ekonomskog državljanstva trebalo „posmatrati kao podršku završetku razvojnih projekata i da će se uspešno izbeći svi rizici koje program donosi”.

Prema Programu za sticanje ekonomskog državljanstva, budući državljanin Crne Gore za najavljene razvojne projekte mora da dostavi bankarsku garanciju, i to „kao dodatni oblik obezbeđenja pravovremene realizacije projekata”.

„Ta obaveza dosad je važila samo za neke projekte. Što je još važnije, vlada je povećala kotizaciju za 100.000 evra po aplikantu, što će biti iskorišćeno za podršku aktivnostima novoosnovanog Fonda za inovacije”, pojašnjeno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja.

Kriterijumima je predviđeno da svi investitori u roku od mesec dana moraju da dostave vladi bankarsku garanciju u vrednosti od 50 odsto investicija.

„Poštenim merama aplikanti će za državljanstvo, osim 100.000 evra koje su do sada morali da uplate u poseban Fond za razvoj nerazvijenih opština, od sada morati da izdvoje dodatno 100.000 evra i za Fond za inovacije”, stav je Milatovića.

On očekuje da će po ovom osnovu biti moguće da se ostvari prihod za budžet Crne Gore u prosečnom iznosu od „45.000 evra po jednoj prijavi za državljanstvo uz dodatnih 200.000 evra, koji će biti uplaćeni na namenske račune i biti iskorišćeni za podršku regionalnog i razvoja inovacione delatnosti”.

Skoro da su nepodeljena mišljena, ne samo u Crnoj Gori, da je dodela ekonomskog državljanstva realizovana netransparentno i bila u nadležnosti premijera, pojedinih ministara kao i da su pasoši deljeni mnogim ličnostima koje su zbog kriminalnih radnji morale da napuste svoje matične države.

Evropska komisija je saopštila da „žali zbog odluke crnogorske vlade da produži za godinu program ekonomskog državljanstva”.

Svoju sumnju ovako su obrazložili: „Takve šeme nose moguće rizike kao što su pranje novca, utaja poreza, finansiranje terorizma, korupcija i infiltracija organizovanog kriminala. Komisija će nastaviti da pomno prati sprovođenje šeme sve dok se ne ukine.”