Ko će predavati hemiju i geografiju
(Wikipdia)
Nedovoljno interesovanje maturanata da se obrazuju za nastavničke profesije već godinama brine zaposlene na srpskim univerzitetima, a nakon poslednjeg upisa tu temu je na stranicama našeg lista ponovo aktuelizovao prof. dr Zoran Rakić, dekan Matematičkog fakulteta. Sem niskih primanja, na koje se nastavnici stalno žale, studente od nastavničkog poziva dodatno odvlači i sve primetniji manjak poštovanja đaka prema njima, sada već simbolično u prošloj godini oličen u psihičkom i fizičkom nasilju koje su pretrpeli Jovan Knežević, iz Šeste beogradske gimnazije, i M. S., profesorka engleskog jezika iz Tehničke škole u Trsteniku. Naročito brine i to što je spisak nastavničkih studijskih profila za koje se maturanti dovoljno ne interesuju sa matematike, informatike, fizike, hemije, srpskog jezika, lane proširen i na geografiju.
Tu činjenicu je posle junskog prijemnog ispita za naš list izneo prof. dr Dejan Filipović, prorektor za nastavu Univerziteta u Beogradu i bivši dekan Geografskog fakulteta. Tada je upozorio da je u grupaciji prirodno-matematičkih fakulteta najviše, odnosno 100, upražnjenih indeksa ostalo na Geografskom fakultetu, gde je najpopularnija Turizmologija potpuno popunjena, dok je poprilično opalo interesovanje za nastavnički smer, Geografiju. Otkrio je da je i prof. dr Nataša Jovanović Ajzenhamer, prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta, iznela zapažanje da je kod njih smanjeno interesovanje za Istoriju i da je samo polovina mesta popunjena. Međutim, on i kolege nisu u međuvremenu sedeli skrštenih ruku, već su se nedavno sastali i inicirali traženje rešenja.
– Sastao sam se sa načelnicima svih departmana za geografiju sa državnih fakulteta koji pripadaju univerzitetima van glavnog grada, jer su u unutrašnjosti geografi raspoređeni po odsecima, a jedino je u Beogradu Geografski fakultet samostalan i ima dekana, koji je, naravno, prisustvovao sastanku. Bio je sa nama i direktor Geografskog instituta „Jovan Cvijić”. Iznenađujuća novost za sve nas je koliko malo maturanata se na zadnjem upisu izjasnilo za geografiju, kao prvu želju. Morali smo odmah da reagujemo i pokušamo da sprečimo da se to ponavlja. Ponovo ćemo se uskoro susresti da se dogovorimo i definišemo konkretne aktivnosti kojima ćemo pospešiti interesovanje maturanata za geografiju, da učinimo nešto da ih privučemo na taj nastavnički smer. Među mogućim rešenjima je i predlog da studije geografije budu definisane kao jedan od nacionalnih predmeta, za koji će važiti posebni uslovi – otkriva za „Politiku” prorektor Filipović.
I dekan Hemijskog fakulteta u Beogradu, prof. dr Goran Roglić, naglašava da su iz godine u godinu studenti koji se obrazuju za nastavnike hemije skroz deficitarni, a da i na ostalim smerovima imaju manji broj upisanih akademaca od zacrtane kvote. On otkriva da je sa kolegama koji se suočavaju sa istim problemom nedavno formirao tim dekana u kome su sem njega i čelnici Filozofskog, Filološkog i sa grupacije prirodno-matematičkih fakulteta. Nameravaju, kaže, da naprave platformu sa predlozima za rešenje ovog problema, sličnu platformi za finansiranje Univerziteta u Beogradu, koju je rektor prof. dr Vladan Đokić, kako je rekao na decembarskom Senatu, u Vladi Srbije predočio premijerki Ani Brnabić i predstavnicima ministarstava finansija i prosvete.
– Na birou nema hemičara, ali je problem što su studenti sa svih smerova zaposleni u industrijskim laboratorijama, tamo ih traže i daju im bolje uslove nego u školama, pa akademci ne upisuju nastavnički smer. Međutim, i plata laboranata je tri, četiri puta manja od programerske, zato je IT popularniji i odvlači nam brucoše, ali za to nemamo rešenje. Nažalost, uz sve ovo, država otvara nove ekološke smerove na fakultetima, koji su trenutno interesantni omladini, pa biraju njih, ali imaće ubrzo veliki broj diplomaca na tim profilima, dok će ostati deficitarni smerovi poput nastavničkog, na kom nema brucoša. Teorijski, država je već u ozbiljnom problemu, a slično je i u Evropi. Što se tiče nastavnika hemije, situacija je već sada alarmantna u unutrašnjosti zemlje, tamo uskoro neće imati ko da drži nastavu, a u Beogradu deca ostaju po diplomiranju. Mi čak nemamo koga da šaljemo ni za rad u laboratorijama, kada traže diplomce, nema ih, pa onda firme na radna mesta planirana za hemičare zaposle veterinare, ili prehrambene tehnologe i tako reše problem. A škole neće moći tako da se snađu, ako hitno ne osmislimo akcioni plan, neće biti profesora hemije – upozorava prof. dr Roglić.