U pro­da­ji Bar­bi­ka sa Da­u­no­vim sin­dro­mom

Katarina Đorđević

28. 04. 2023. 21:23

(Фото/ Инстаграм/ Мател)

Ob­u­če­na u ha­lji­nu s puf ru­ka­vi­ma, ukra­še­nu lep­ti­ri­ma i cve­to­vi­ma u žu­toj i pla­voj bo­ji, ko­je aso­ci­ra­ju na svest o po­sto­ja­nju Da­u­no­vog sin­dro­ma i ukra­še­na ru­ži­ča­stom ogr­li­com sa tri ka­me­na okre­nu­tim na go­re, ko­ji pred­sta­vlja­ju tri ko­pi­je 21. hro­mo­zo­ma – ta­ko iz­gle­da naj­no­vi­ja Bar­bi­ka. Di­zaj­ni­ra­na je sa ide­jom da skre­ne pa­žnju na či­nje­ni­cu da se jed­no od hi­lja­du de­ce na sve­tu ro­di sa ovim hro­mo­zom­skim po­re­me­ća­jem. Maj­ka de­voj­či­ce sa ovim raz­voj­nim po­re­me­ća­jem Ma­ri­ja Mar­ja­no­vić oce­ni­la je da je no­va Bar­bi­ka va­žna za in­klu­zi­ju de­ce sa po­seb­nim po­tre­ba­ma, ali da nju pr­ven­stve­no tre­ba da ima­ju de­ca ured­nog raz­vo­ja.

Mar­ja­no­vi­će­va, ko­ja je i pred­sed­ni­ca Dru­štva za po­moć oso­ba­ma sa Da­u­no­vim sin­dro­mom iz Be­o­gra­da, pri­ča da je nje­na de­voj­či­ca pre ne­ko­li­ko go­di­na na dar do­bi­la lut­ku sa Da­u­no­vim sin­dro­mom, ko­ja je bi­la „pre­te­ča” ove Bar­bi­ke.

„Moj je uti­sak da ona uop­šte ni­je raz­li­ko­va­la tu lut­ki­cu od osta­lih sa ko­ji­ma se igra­la. Njoj je bi­lo va­žno da ima sa kim da se igra i da bu­de pri­hva­će­na u dru­štvu vr­šnja­ka, a ta­ko je i da­nas”, na­vo­di Mar­ja­no­vi­će­va za „Po­li­ti­ku”.

Ona sma­tra da je Bar­bi­ka sa Da­u­no­vim sin­dro­mom na­me­nje­na osve­šći­va­nju de­ce ured­nog psi­ho­fi­zič­kog raz­vo­ja da po­sto­je de­ca ko­ja su iz­gle­dom raz­li­či­ta od njih, ali ima­ju iste že­lje, po­tre­be i emo­ci­je kao i oni.

„Mo­je is­ku­stvo go­vo­ri da de­ca pred­škol­skog uz­ra­sta ne pra­ve raz­li­ku iz­me­đu dru­ge de­ce ko­ja iz­gle­da­ju obič­no i ’neo­bič­no’ – od­ra­sli su ti ko­ji de­cu uče o po­sto­ja­nju raz­li­ka, baš kao što ih uče ka­ko da se po­na­ša­ju pre­ma de­ci dru­ga­či­je bo­je ko­že ili vr­šnja­ci­ma sa fi­zič­kim ili men­tal­nim hen­di­ke­pom”, za­klju­ču­je na­ša sa­go­vor­ni­ka, ko­ja je i di­rek­tor­ka udru­že­nja „Best ba­dis Sr­bi­ja”, či­ji je cilj in­te­gra­ci­ja de­ce sa raz­voj­nim pro­ble­mi­ma u dru­štvo.

No­va Bar­bi­ka ima li­ce okru­gli­jeg ob­li­ka, bla­go uko­še­ne ba­de­ma­ste oči, ma­nje uši i rav­nu no­snu kost, a dla­no­vi lut­ke čak uklju­ču­ju jed­nu cr­tu, što je ka­rak­te­ri­sti­ka ko­ja se če­sto po­ve­zu­je s oso­ba­ma s Da­u­no­vim sin­dro­mom. Osim to­ga, lut­ka no­si i ro­ze or­to­ze (or­to­ped­ska po­ma­ga­la) za gle­žnje­ve, za­to što ne­ki ma­li­ša­ni sa ovim sin­dro­mom ko­ri­ste ove štit­ni­ke za pod­u­pi­ra­nje sto­pa­la i gle­žnje­va, na­ve­la je kom­pa­ni­ja „Ma­tel”, ko­ja je u kre­i­ra­nju no­ve Bar­bi­ke sa­ra­đi­va­la sa Ame­rič­kim na­ci­o­nal­nim dru­štvom „Da­u­nov sin­drom”.

Psi­ho­log Ma­ja An­ton­čić sma­tra da od­lu­ka pro­iz­vo­đa­ča da na­kon kre­i­ra­nja Bar­bi­ka ko­je ima­ju pro­blem sa slu­hom, ho­dom i vi­dom, na­pra­vi i lut­ku sa Da­u­no­vim sin­dro­mom, ni­je sa­mo dru­štve­no od­go­vor­no po­na­ša­nje, već i čin istin­skog raz­u­me­va­nja či­nje­ni­ce da sva­ko de­se­to de­te na sve­tu ima ne­ku vr­stu raz­voj­nog po­re­me­ća­ja.

„De­te ko­je se igra sa lut­kom ko­ja ne li­či na nje­ga do­bi­ja sna­žnu po­ru­ku da u nje­go­vom okru­že­nju ži­ve i ma­li­ša­ni ko­ji iz­gle­da­ju raz­li­či­to, ali i da je sa­svim okej bi­ti raz­li­čit. Ni­ske i pu­nač­ke Bar­bi­ke, kao i lut­ki­ce u in­va­lid­skim ko­li­ci­ma, de­ci pri­bli­ža­va­ju re­al­ni­ju ver­zi­ju sve­ta. Već go­di­na­ma se vo­di kam­pa­nja da no­ve ge­ne­ra­ci­je Bar­bi­ka bu­du po­god­ni­ji mo­de­li za iden­ti­fi­ka­ci­ju – da se ’ugo­je’ i ko­nač­no ’za­trud­ne’. Ne­ki psi­ho­lo­zi sma­tra­ju da Bar­bi no­si ve­li­ki deo kri­vi­ce za či­nje­ni­cu da je svet pun iz­glad­ne­lih, lut­ko­li­kih i ano­rek­sič­nih de­voj­či­ca ko­je že­le da po­sta­nu auten­tič­ne ko­pi­je svo­jih omi­lje­nih lut­ki iz de­tinj­stva”, sma­tra An­ton­či­će­va.

„Ma­tel” je, pod­se­ti­mo, go­di­na­ma tr­peo kri­ti­ke da pro­mo­vi­še ne­re­al­ne stan­dar­de le­po­te. Pro­šle go­di­ne ova kom­pa­ni­ja pred­sta­vi­la je jav­no­sti Bar­bi­ku sa slu­šnim apa­ra­tom i Ke­na sa vi­ti­li­gom, ko­žnim obo­lje­njem ko­je se ma­ni­fe­stu­je de­pig­men­ta­ci­jom. Go­di­nu da­na ra­ni­je kre­i­ra­no je šest lut­ki sa li­ko­vi­ma že­na ko­je su bi­le na pr­voj li­ni­ji fron­ta bor­be pro­tiv vi­ru­sa ko­ro­na. Me­đu nji­ma se na­la­ze i Sa­ra Gil­bert, na­uč­ni­ca Uni­ver­zi­te­ta u Oks­for­du, ko­ja je na­pra­vi­la „Astra Ze­ne­ka” vak­ci­nu pro­tiv vi­ru­sa ko­ro­na, me­di­cin­ska se­stra Ej­mi O’ Su­li­van iz Nju­jor­ka, ko­ja je vo­di­la ra­ču­na o pr­vom ko­vid pa­ci­jen­tu, a po­tom i sa­ma obo­le­la od vi­ru­sa ko­ro­na, kao i dr Od­ri Sju Kruz iz Las Ve­ga­sa, dr Či­ku Stej­si Ori­ju­va iz Ka­na­de, dr Ža­klin Go­es de He­sus iz Bra­zi­la i dr Kir­bi Vajt iz Austra­li­je.

Po­sled­njih go­di­na po­ja­vi­le su se Bar­bi­ke va­tro­ga­sci, dok­to­ri i astro­na­u­ti i ak­ti­vist­ki­nje za žen­ska pra­va. Pr­va Bar­bi lut­ki­ca sa hi­dža­bom po­ja­vi­la se 2017. go­di­ne, u čast ame­rič­ke ma­če­val­ke ko­ja je po­sta­la pr­va „po­kri­ve­na” že­na na Olim­pij­skim igra­ma, dve go­di­ne ka­sni­je Bar­bi­ka je do­bi­la lik pi­o­nir­ke u bor­bi za gra­đan­ska pra­va že­na Ro­ze Parks, a iste go­di­ne na­pra­vlje­na je i Bar­bi­ka Ma­var­ka, po li­ku no­vi­nar­ke sa No­vog Ze­lan­da.